Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Austrijska dvorska kancelarija''' bila je pravna institucija koju je godine [[1620.]] osnovao [[rimsko-njemački car]] i [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarski]] kralj [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand II.]] Godine 1654. postala je organ koji je odlučivao te dobila kolegijalnu organizaciju. | |||
U njezin djelokrug ušli su zadaci iz područja vanjskih, unutrašnjih, pa i vojnih poslova. Za | U njezin djelokrug ušli su zadaci iz područja vanjskih, unutrašnjih, pa i vojnih poslova. Za | ||
područje [[Austrijske nasljedne zemlje|austrijskih zemalja]] ona je postala vrhovni sudski i upravni organ, koji je konkurirao u sudskim poslovima [[Tajno vijeće|Tajnom vijeću]], a u vojnima Tajnoj konferenciji. Austrijska dvorska kancelarija bila je u oblasti vanjskih poslova organizirana u njemački i latinski odjel. Njemački odjel rješavao je predmete koji su se odnosili na [[Sveto Rimsko Carstvo]], a latinski predmete ostalih zemalja kojima su vladali [[Habsburgovci]]. Godine [[1720.]] na čelo kancelarije došla su dvojica predstojnika od kojih je jedan bio nadležan za dinastičke poslove Habsburgovaca i vanjske poslove, a drugi za unutrašnje poslove i pravosuđe. | područje [[Austrijske nasljedne zemlje|austrijskih zemalja]] ona je postala vrhovni sudski i upravni organ, koji je konkurirao u sudskim poslovima [[Tajno vijeće|Tajnom vijeću]], a u vojnima Tajnoj konferenciji. Austrijska dvorska kancelarija bila je u oblasti vanjskih poslova organizirana u njemački i latinski odjel. Njemački odjel rješavao je predmete koji su se odnosili na [[Sveto Rimsko Carstvo]], a latinski predmete ostalih zemalja kojima su vladali [[Habsburgovci]]. Godine [[1720.]] na čelo kancelarije došla su dvojica predstojnika od kojih je jedan bio nadležan za dinastičke poslove Habsburgovaca i vanjske poslove, a drugi za unutrašnje poslove i pravosuđe. | ||
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 03:27
Austrijska dvorska kancelarija bila je pravna institucija koju je godine 1620. osnovao rimsko-njemački car i hrvatsko-ugarski kralj Ferdinand II. Godine 1654. postala je organ koji je odlučivao te dobila kolegijalnu organizaciju. U njezin djelokrug ušli su zadaci iz područja vanjskih, unutrašnjih, pa i vojnih poslova. Za područje austrijskih zemalja ona je postala vrhovni sudski i upravni organ, koji je konkurirao u sudskim poslovima Tajnom vijeću, a u vojnima Tajnoj konferenciji. Austrijska dvorska kancelarija bila je u oblasti vanjskih poslova organizirana u njemački i latinski odjel. Njemački odjel rješavao je predmete koji su se odnosili na Sveto Rimsko Carstvo, a latinski predmete ostalih zemalja kojima su vladali Habsburgovci. Godine 1720. na čelo kancelarije došla su dvojica predstojnika od kojih je jedan bio nadležan za dinastičke poslove Habsburgovaca i vanjske poslove, a drugi za unutrašnje poslove i pravosuđe.
Literatura
- Ivan Beuc, Povijest državne vlasti u Hrvatskoj (1527.-1918.), Zagreb 1969., str. 177.