Socijalni darvinizam: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Socijaldarvinizam''' je [[sociologija|sociološko]] učenje. Pripada jednom pravcu [[biologizam|biologističkih teorija]], a drugi pravac je [[organicizam]]. | |||
Ova teorija objašnjava [[društvo|društvena]] zbivanja djelovanjem zakona borbe za opstanak te da se u društvu vodi nemilosrna borba između rasa, od kojih su neke više, a neke niže. Najvažniji predstavnik ovog sociološkog pravca je austrijski Poljak [[Ludwig Gumplowicz]] (1838.-1909.), čiji se teorijski pristup formirao u kontekstu stalnih sukoba različitih etničkih grupa u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj monarhiji]], odakle je iznikao njegov interes za etničke različitosti, klasne konflikte, politički suverenitet vladajuće manjine i probleme kulturne asimilacije. Zbog tih utjecaja, u radovima naglašava [[društvena grupa|društvene grupe]] i njihove sukobe kao predmet sociološkog istraživanja, a zanemaruje individualna djelovanja. | Ova teorija objašnjava [[društvo|društvena]] zbivanja djelovanjem zakona borbe za opstanak te da se u društvu vodi nemilosrna borba između rasa, od kojih su neke više, a neke niže. Najvažniji predstavnik ovog sociološkog pravca je austrijski Poljak [[Ludwig Gumplowicz]] (1838.-1909.), čiji se teorijski pristup formirao u kontekstu stalnih sukoba različitih etničkih grupa u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj monarhiji]], odakle je iznikao njegov interes za etničke različitosti, klasne konflikte, politički suverenitet vladajuće manjine i probleme kulturne asimilacije. Zbog tih utjecaja, u radovima naglašava [[društvena grupa|društvene grupe]] i njihove sukobe kao predmet sociološkog istraživanja, a zanemaruje individualna djelovanja. | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 21:16
Socijaldarvinizam je sociološko učenje. Pripada jednom pravcu biologističkih teorija, a drugi pravac je organicizam.
Ova teorija objašnjava društvena zbivanja djelovanjem zakona borbe za opstanak te da se u društvu vodi nemilosrna borba između rasa, od kojih su neke više, a neke niže. Najvažniji predstavnik ovog sociološkog pravca je austrijski Poljak Ludwig Gumplowicz (1838.-1909.), čiji se teorijski pristup formirao u kontekstu stalnih sukoba različitih etničkih grupa u Austro-Ugarskoj monarhiji, odakle je iznikao njegov interes za etničke različitosti, klasne konflikte, politički suverenitet vladajuće manjine i probleme kulturne asimilacije. Zbog tih utjecaja, u radovima naglašava društvene grupe i njihove sukobe kao predmet sociološkog istraživanja, a zanemaruje individualna djelovanja. Ostali važni predstavnici su H. Spencer, W. G. Sumner, G. Ratzenhofer, L. F. Ward i F. Oppenheimer.
Predstavnici ovog smjera mehanički su prenijeli Darwinovu "borbu za život" iz biološkog na sociološko područje. S obzirom da su postavke sadržavale elemente opravdavanja društvenih nejednakosti, prije svega među rasama i spolovima, pojavili su se novi pokušaji, ponajviše u SAD u 19. st., da se društvenim nejednakostima dade znanstvena podloga. U 20. st. darvinizam se koristio u propagandi socijalističkih i komunističkih ideja. Poslije II. svj. rata koristio se za sustavnu ateizaciju društva u Hrvatskoj.