Razlika između inačica stranice »Stuart Hall«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Stuart Hall'''-->'''Stuart Hall''' ([[Kingston]], 3. veljače 1932. - [[London]], 10. veljače 2014.) britanski je sociolog i kulturni teoretičar. Rođen je u gradu Kingstonu na Jamajci, no živio je i radio u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. Smatra se začetnikom [[Britanski kulturalni studiji|kulturalnih studija u Velikoj Britaniji]], te je jedan od osnivača Centra za suvremene kulturne studije na [[Sveučilište u Birminghamu|Sveučilištu u Birmninghamu]]<ref>Adams, Tim: Cultural hallmark; The Guardian: 23. rujan, 2007. http://www.guardian.co.uk/society/2007/sep/23/communities.politicsphilosophyandsociety</ref>.
Stuart Hall''' ([[Kingston]], 3. veljače 1932. - [[London]], 10. veljače 2014.) britanski je sociolog i kulturni teoretičar. Rođen je u gradu Kingstonu na Jamajci, no živio je i radio u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. Smatra se začetnikom [[Britanski kulturalni studiji|kulturalnih studija u Velikoj Britaniji]], te je jedan od osnivača Centra za suvremene kulturne studije na [[Sveučilište u Birminghamu|Sveučilištu u Birmninghamu]]<ref>Adams, Tim: Cultural hallmark; The Guardian: 23. rujan, 2007. http://www.guardian.co.uk/society/2007/sep/23/communities.politicsphilosophyandsociety</ref>.


== Znanstvena karijera ==
== Znanstvena karijera ==

Trenutačna izmjena od 02:12, 25. ožujka 2022.

Stuart Hall (Kingston, 3. veljače 1932. - London, 10. veljače 2014.) britanski je sociolog i kulturni teoretičar. Rođen je u gradu Kingstonu na Jamajci, no živio je i radio u Velikoj Britaniji. Smatra se začetnikom kulturalnih studija u Velikoj Britaniji, te je jedan od osnivača Centra za suvremene kulturne studije na Sveučilištu u Birmninghamu[1].

Znanstvena karijera

Procter[2] tvrdi da je najveći Hallov doprinos shvaćanje pitanja kulture i politička pitanja jednako važnima. „Za njega kultura nije nešto što se samo može cijeniti, ili proučavati, nego je i kritično mjesto socijalne akcije i intervencije, gdje se odnosi moći uspostavljaju i potencijalno mijenjaju“[3].

Hallu je istraživanje kulture bilo važno kako bi razotkrio odnose moći unutar društva, koje utječu na to kako marginalizirane i podređene grupe mogu preuzeti mjesto u kulturi od dominantne grupe, makar i privremeno[4]. Pedesetih, na početku svoje karijere, Hall se angažirao u Novoj ljevici, pokretu grupe aktivista, studenata i intelektualaca čija je namjera bila pružiti alternativu Radničkoj stranci, kao i tradicionalnoj ljevici.

Šezdesetih i sedamdesetih godina Hall se počinje baviti osnivanjem nove znanstvene discipline, kulturalnih studija. Osamdesetih se bavi tačerizmom, rasama i rasizmom, dok se devedesetih okreće raspravama o identitetu, dijaspori i nacionalnosti[5].

Ključne ideje

Model enkodiranja i dekodiranja

Procter[6]smatra da je Hallov model masovne komunikacije enkodiranja i dekodiranja prije svega kritika istraživanja masovne komunikacije u SAD-u. Američki istraživači su pluralizam medija smatrali zrcalom američkog pluralističkog društva koje podržava različitost kulturalnih grupa. Hall u svome radu Enkodiranje i dekodiranje iz 1973. godine iznosi tezu da medijska poruka nije definirana samo medijskim sadržajem (enkodiranjem), nego i pozicijom pojedinca koji prima (dekodira) poruku u društvu.

Izvori

  1. Adams, Tim: Cultural hallmark; The Guardian: 23. rujan, 2007. http://www.guardian.co.uk/society/2007/sep/23/communities.politicsphilosophyandsociety
  2. Procter, James. (2004) Stuart Hall. New York, Routledge Critical Thinkers http://www.polkfolk.com/docs/Ref-Library/Hall,%20Stuart/Stuart%20Hall%20-%20Routledge%20Critical%20Thinkers.pdf
  3. Procter, 2004: 1
  4. Procter, 2004: 2
  5. Procter, 2004: 3
  6. Procter, 2004: 58