Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Protocetidae: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)
 
Redak 72: Redak 72:
  | url = http://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/handle/2027.42/41260/Vol%2031%20No%209%20Final.pdf | accessdate = ožujka 2013.
  | url = http://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/handle/2027.42/41260/Vol%2031%20No%209%20Final.pdf | accessdate = ožujka 2013.
  | oclc = 742723177 | ref = harv}}<!-- {{Harvnb|Gingerich|Zalmout|Ul-Haq|Bhatti|2005}} -->
  | oclc = 742723177 | ref = harv}}<!-- {{Harvnb|Gingerich|Zalmout|Ul-Haq|Bhatti|2005}} -->
* {{Cite book
* {{Citiranje knjige
  | last = Stromer | first = Ernst | authorlink = Ernst Stromer von Reichenbach
  | last = Stromer | first = Ernst | authorlink = Ernst Stromer von Reichenbach
  | title = Die Archaeoceti des ägyptischen Eozäns: Beiträge zur paläontologie und geologie Österreich-Ungarns und des Orients
  | title = Die Archaeoceti des ägyptischen Eozäns: Beiträge zur paläontologie und geologie Österreich-Ungarns und des Orients

Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 20:14

Protocetidae
Protocetus
Protocetus
Status zaštite

Status zaštite: Izumrli

Raspon fosila Rani eocen-srednji eocen
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Cetacea
Podred: Archaeoceti
Porodica: Protocetidae
Stromer 1908.
Potporodice i rodovi
*Aegyptocetus

Protocetinae

Makaracetinae

Georgiacetinae

Protocetidae su raznolika i heterogena porodica izumrlih kitova, koji su nastanjivali područje današnje Azije, Europe, Afrike i Sjeverne Amerike.

Opis

U tu porodicu spadalo je mnogo rodova, a neki od njih su i vrlo poznati (npr. Rodhocetus) među paleontolozima. Do sada otkriveni protocetidi imali su velike prednje i stražnje udove koji su ih mogli podržavati na kopnu, te su vjerojatno živjeli vodozemnim načinom života, i u moru i na kopnu. Nije poznato da li su protocetidi imali horizontalne repne peraje kao današnji kitovi. Međutim, jasno je da su se još više prilagodili životu u vodi od svojih predaka. Kod Rodhocetusa je, na primjer, križna kost, koju kod kopnenih sisavaca zapravo čini pet sraslih kralježaka koji povezuju zdjelicu sa kralježnicom, bila podijeljena na više dijelova. Međutim, zdjelica je još uvijek bila povezana s jednim od tih sakralnih kralježaka. Nadalje, nosni otvori sada su se nalazili na pola puta uz njušku, što je prvi korak prema poziciji koja se može vidjeti kod današnjih kitova. Njihov pretpostavljeni vodozemni način života podržava otkriće gravidne jedinke Maiacetusa,[1] kod koje je fosilizirani fetus bio okrenut glavom prema rodnom kanalu, što ukazuje na to da je Maiacetus rađao potomstvo na kopnu. Na ungulatno porijeklo ranih kitova još uvijek podsjećaju karakteristike poput prisutnosti kopita na svakom prstu kod Rodhocetusa.

Taksonomija

Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.. predložili su postojanje potporodica protocetida. Makaracetusa su svrstali u vlastitu potporodicu na osnovu njegovih jedinstvenih prilagodbi za ishranu (uključujući i samo dva sjekutića u obje predmaksilarne kosti). Uspostavili su zatim dvije potporodice za preostale protocetide na temelju njihove prilagodbe životu u vodi:[2]

Protocetini su lutecijski protocetidi s općenitom karakteristikom lubanja sa tri sjekutića u premaksilarnoj kosti i tri kutnjaka u maksilarnoj. Što se tiče poznatog dijela postkranijalnog kostura, imali su zdjelicu sličnu onoj kod današnjih kopnenih sisavaca, s križnom kosti sastavljenom od nekoliko sraslih kralježaka, spojenih sa zdjeličnom kosti, te velike zadnje udove koji su im služili za potiskivanje kroz vodu.[2]

Pripadnici Georgiacetinae su bartonijski protocetidi, koji predstavljaju prijelaz na bazilosauride. Njihove lubanje i zubi slični su onima kod protocetina, ali im je zdjelica znatno reducirana, bez bitnih veza između križne kosti i zdjelične kosti. Njihovi zadnji udovi nikada nisu pronađeni, ali reducirana zdjelica ukazuje na to da su vjerojatno plivali pomoću repa, a ne stopala.[2]

Izvori

  1. Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  2. 2,0 2,1 2,2 Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.

Literatura