Razlika između inačica stranice »Đurđica (biljna vrsta)«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (no summary specified)
 
Redak 29: Redak 29:
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
*[http://www.ces.ncsu.edu/depts/hort/consumer/factsheets/bulbs-perennial/Convama.htm ''Convallaria majalis'' fact sheet] – NC State University Urban Horticulture
*[http://www.ces.ncsu.edu/depts/hort/consumer/factsheets/bulbs-perennial/Convama.htm ''Convallaria majalis'' fact sheet] – NC State University Urban Horticulture
{{commonscat|Convallaria majalis}}
 
{{wikispecies|Convallaria majalis}}
 


== Izvori ==
== Izvori ==

Trenutačna izmjena od 05:51, 4. studenoga 2021.

Đurđica
Ilustracija đurđice
Ilustracija đurđice
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Liliopsida
Red: Asparagales
Porodica: Asparagaceae
Rod: Convallaria
Vrsta: C. majalis
Dvojno ime
Convallaria majalis
L.

Đurđica (lat. Convallaria majalis) je višegodišna biljka iz roda đurđica (Convallaria), koji pripada porodici Asparagaceae. Ova samosterilna bijna vrsta može tvoriti velike kolonije širenjem podzemnih stabljika nazvanih podanci, iz čijih se krajeva vriježa, ljeti razvijaju novi uspravni izbojci. Izbojci započinju s rastom u proljeće, tvoreći lisne izbojke. Stabljika đurđice može narasti 15–30 cm u visinu, s jednim ili dva lista duljine 10–25 cm. Cvjetna stabljika ima dva lista i raceme od 5-15 cvjetova na cvjetnoj vrški. Cvjetovi su bijeli, rijetko ružičasti, zvonoliki, promjera 5–10 mm i slatkastog mirisa. Đurđice cvatu u kasno proljeće, a u blagim zimama na sjevernoj hemisferi početkom ožujka. Plod je mala narančasto crvena bobica promjera 5–7 mm, koja sadrži nekoliko bjelkastih do smeđih sjemenki koje sušenjem prelaze u prozirne kuglice širine 1–3 mm. Svi dijelovi biljke, uključujući i bobice su vrlo otrovni. Do sada je u đurđici pronađeno 38 različitih srčanih glikozida (kardenolida), a sarži i glikozide iz skupine saponina [1].

Đurđica je raširena u cijeloj Europi, a unešena je i u Sjevernu Ameriku. Koristi se u medicini, te kao ukrasna biljka.

Dodatna literatura

Herfried Kutzelnigg: Taschenlexikon der Pflanzen Deutschlands, Quelle & Meyer Verlag, Wiebelsheim 2006, ISBN 3-494-01397-7, S. 141 f.

Vanjske poveznice


Izvori

  1. [1](pristupljeno 03. ožujka 2018.)