More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
||
Redak 34: | Redak 34: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [http://www.sciencemuseum.org.uk/ Službena stranica Muzeja znanosti] | * [http://www.sciencemuseum.org.uk/ Službena stranica Muzeja znanosti] |
Posljednja izmjena od 29. studeni 2021. u 08:24
Muzej znanosti (engl. Science Museum) je veliki muzej prirodnih znanosti i tehnike na Exhibition Roadu u South Kensingtonu u Londonu. Ovaj muzej je dio National Museum of Science and Industry, kojeg je projektirao Sir Richard Allison. Muzej znanosti osnovan je 1857. a prvi intendant bio je Bennet Woodcroft. Eksponate muzeju donirao je Royal Society of Arts a tu su se našli i predmeti sa Prve svjetske izložbe održane u Londonu 1851. U početku je muzej bio dio South Kensington muzeja kao Victoria and Albert Museum, ali biva odvojen pod nazivom Museum of Patents 1858. i Patent Office Museum 1863. godine. Znanstveni i tehnički dio dobivaju 1865. sadašnje ime, dok su umjetničke zbirke preseljene u Victoria and Albert Museum. Patent Office Museum je djelovao samostalno do 1909., a tada postaje dio Muzeja znanosti.
Muzej sadrži više od 300.000 eksponata u svojim zbirkama. U najpoznatije eksponate ubrajaju se Stephenson Rocket, Puffing Billy, prvi mlazni motor, rekonstrukcija Crickovog i Watsonovog modela DNK, nekoliko najstarijih očuvanih parnih strojeva, rekonstrukcija Babbageovog diferencijalnog stroja kao i prvi prototip Clock of the Long Now. Tu je izloženo i nekoliko stotina interaktivnih eksponata i jedno 3D IMAX-kino.
Pored muzejskog rada, Znanstveni muzej je i svjetski priznata istraživačka institucija. Knjižnica muzeja je do 1960-ih bila najveća britanska nacionalna knjižnica za prirodne znanosti, medicinu i tehniku. Danas je knjižnica partner Imperial College London knjižnice.
-
Galerija „Stvaranje modernog svijeta”
-
Stephensonova raketa, lokomotiva iz 1829.
-
Old Bess, očuvani primjerak parnog stroja Jamesa Watta iz 1777.
-
Corlissov parni stroj iz Burnleya, 1903.
-
Ford Model T iz 1908.
-
Cody V Biplane iz 1912.
-
Messerschmitt Me 163 Komet (6436286479).jpg
-
Apollo 10, zapovjedni modul
-
Lunarni modul Appola 10
-
-
Galerija informacijskog doba