Razlika između inačica stranice »Josip Juratović«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +))
 
Redak 37: Redak 37:


== Linkovi ==
== Linkovi ==
{{Commonscat}}
 
* [http://www.juratovic.de/ Stranice Juratovića]
* [http://www.juratovic.de/ Stranice Juratovića]
* [http://www.bundestag.de/bundestag/abgeordnete17/biografien/J/juratovic_josip.html Životopis na njemačkom Bundestagu]
* [http://www.bundestag.de/bundestag/abgeordnete17/biografien/J/juratovic_josip.html Životopis na njemačkom Bundestagu]

Trenutačna izmjena od 22:05, 19. studenoga 2021.

Josip Juratović (2020)

Josip Juratović, (15. siječnja 1959.), iz Koprivnice je prvi i jedini Hrvat u njemačkom parlamentu - Bundestagu kao zastupnik SPD-a (Njemačke socijaldemokratske stranke) i jedan je od najpoznatijih sindikalnih aktivista u južnoj Njemačkoj.

Život i karijera

Godine 1974. Juratović poslije završene osnovne škole dolazi za svojom majkom u Njemačku. Dvije godine nakon toga (1976.) završava osnovnu školu u Gundelsheimu, te u periodu od 1977. do 1979. godine pohadja strukovnu školu u Neckarsulmu i obavlja automehaničarsku praksu u Bad Rappenauu.

Poslije završenog vojnog roka Juratović se 1981. godine zapošljava kao automehaničar u Mannheimu, a od 1982. godine prelazi u Bad Friedrichshall. Od 1983. do 2005.godine zaposlen je u tvornici AUDI AG u Neckarsulmu, prvo kao radnik u lančanoj proizvodnji, poslije kao nadzornik proizvodnje, a od 2000. godine djeluje kao profesionalni član radničkog vijeća. Od 2005 godine član je njemačkog Bundestaga.[1]

Sindikalne aktivnosti

Juratović je od 1983. godine član sindikata IG Metall-a, a od 1984. godine i povjerenik istog sindikata pri tvornici automobila AUDI AG u Neckarsulm-u.Od 1990. aktivno je uključen u izgradnju sindikata u jugoistočnoj Europi, a od 1994. Osnivač je i koordinator  mirovne inicijative  Novi most. 2000. godine izabran je za radničko vijeće u Audiju u Neckarsulmu, a od 2001. predstavnik je saveznog izvršnog odbora IG Metall za suradnju sa sindikatima u državama nasljednicama bivše Jugoslavije.

Godine 1994. osniva mirotvornu inicijativu Novi most – neue Brücke pri sindikatu metalaca Njemačke. "Shvatio sam da politički sukobi koje imamo u Njemačkoj nisu ništa u usporedbi s pitanjima rata i mira. Došao sam do zaključka da svijet taj najprljaviji rat u povijesti zapadnog Balkana ne smije šutke prihvatiti, nego mu se treba odlučno suprotstaviti." Inicijativa "Novi most" je imala za cilj pomirenje naroda ratom zahvaćenog zapadnog Balkana, traženje rješenja za izlazak iz krize i stvaranje zajedničke perspektive za sve zemlje u regiji.

Juratovićevi prijedlozi za mirno rješavanje sukoba na tlu bivše Jugoslavije, izgradnja društva demokratskih vrijednosti i pogotovo jačanje sindikalnih aktivnosti u Hrvatskoj nisu naišli na razumijevanje vladajuće političke elite i tadašnjeg predsjednika dr Franje Tuđmana. Na osnovu svog dugogodišnjeg rada i zalaganja 2001. godine Juratović postaje povjerenikom Međunarodnog odjela sindikata IG Metall-a zadužen za odnose sa sindikalnim organizacijama jugoistočne Europe. Od kraja 2011. godine je član odbora zaklade „Schüler helfen Leben“.

SPD - Socijaldemokratska partija Njemačke

Godine 1982. učlanjuje se u SPD, te aktivira podružnicu SPD-a u Gundelsheimu, 1992. godine postaje podpredsjednik SPD-a okruga Heilbronn, a od 1997. godine vrši ulogu člana predsjedništva SPD-a u Baden-Württembergu. 24. lipnja 2005. godine Josip Juratović je kao kandidat SPD-a u izbornoj jedinici Heilbronn na parlamentarnim izborima, uz pomoć IG Metall-a i mladih socijalista s 87 glasova prema 72 glasa neočekivano pobijedio svog konkurenta Rainera Dahlema, predsjednika sindikata za odgoj i znanost (GEW) u Baden-Württembergu.[2]

Zastupnik

Od 2004. do 2016. godine Josip Juratović je član u općinskom vijeću svojeg prebivališta Gundelsheim od 2009. do 2011. je bi član  vijeća okruga Heilbronn . Godine 2005. postaje član njemačkog Bundestaga.Kandidirao se za SPD 2005., 2009.,2013., 2017 Juratović je  član Odbora za vanjske poslove u Bundestagu, kao i zamjenik člana Odbora za unutarnje poslove i Odbora za poslove Europske unije. Za parlamentarnu skupinu SPD-a odgovoran je za regije jugoistočne Europe, kao i za prevenciju građanske krize, kao i za ljudska prava, razvoj, humanitarnu pomoć i migracije. Juratović je predsjednik pododbora za prevenciju građanske krize, upravljanje sukobima i umreženo djelovanje. Također je zamjenik člana Odbora za unutarnje poslove te je također član izaslanstva Bundestaga u sljedećim međunarodnim parlamentarnim skupinama: Parlamentarna skupina Vijeća Europe Kao prvi i jedini zastupnik u njemačkom parlamentu koji je podrijetlom Hrvat, također nastupa i kao kontakt osoba za zemlje zapadnog Balkana. Uz to, Juratović je predsjednik parlamentarne skupine "Zapadni Balkan" (Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Albanija i sjeverna Makedonija), kao i zamjenik predsjednika parlamentarne skupine "Sjeverni Jadran" (Slovenija i Hrvatska) njemačkog Bundestaga.Od 2014. do 2018. bio je službenik za integraciju poslaničke skupine SPD.

Josip Juratović se svih ovih godina lobiranjem i političkim radom zalagao za Hrvatsku na njezinom putu u Europsku uniju i to u onim trenucima kada to nije bilo ni najmanje jednostavno i veliki je zagovornik otvaranja tržišta radne snage hrvatskim radnicima. "Institucionalna budućnost Hrvatske je u EU, ali ekonomski i tržišno će uvijek biti usko vezana zu regiju. Zato je ta regionalna suradnja jako bitna. Hrvatska bi trebala biti jedan od glavnih čimbenika za otvaranje puteva razmjena roba prema regiji zapadnog Balkana. Proces pomirenja, blagostanja i uključivanja ostalih zemalja u taj proces Hrvatskoj, ali i cijeloj regiji, može donijeti samo dobro."[3] Osim sto se  Juratović  zalagao za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji također se zalaze za proširenje EU  u smjeru zapadnog Balkana kao korak prema većoj stabilnosti i miru u jugoistočnoj Europi, a time i kao dobitak za čitav kontinent.

Članstvo društvenih organizacija

Juratović je član EU parlamentarne skupine njemačkog Bundestaga kao i član IG Metall-a, BUND-a i AWO-a. Juratović je član upravnog odbora Zaklade za pomoć studentima, Arbeiterwohlfahrt, Društvene udruge VdK. Član je nestranačke Europske unije, Njemačke, koja zagovara saveznu Europu i europski proces ujedinjenja. Također je član odbora parlamentarne skupine Europa-Union Deutschland. Juratović je potpredsjednik Društva za jugoistočnu Europu.  Također je podržavajući član brojnih udruga u regiji Heilbronn.

Nagrade i priznanja

2014. godine proglašen je osobom godine po izboru čitatelja Večernjeg lista u Bosni i Hercegovini Nagradom Večernjakov pečat u kategoriji međunarodna suradnja, objektivan stav i  veliki doprinos za prijateljski odnos njemačke politike prema BiH.

Juratović je dobio titulu „Najprepoznatljiviji europski političar na zapadnom Balkanu“ u Ljubljani 2017. godine[4]. Počašćen je od "Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije" zbog njegove iznimne predanosti kao tvorca vanjske politike. Iste godine  Josip Juratović proglašen je Europskom osobom godine kao nositelj pozitivnih procesa u regiji. Nagradu mu je  na 36. Izboru najuspješnijih poduzetnika jugoistočne i srednje Europe u Sarajevu, dodijelila nezavisna Agencija za izbor i promociju najuspješnijih ljudi i tvrtki. Također je proglašen i osobom 2017. godine po izboru bosansko-hercegovačkog serijala „U tuđoj avliji“ koji dodjeljuje nagrade uspješnim iseljenicima iz regije koji žive u iseljeništvu.

U 2018. godini Juratović je dobio Mostarsku nagradu za mir u Mostaru.[5] Nagradu je dodijelio Centar za mir i multietničku suradnju u Bosni i Hercegovini i namijenjena je kao počast za Juratovićev kontinuirani mirovni napor u regiji  Zapadnog Balkana. 2014. godine prvi put je dodijeljena Mostarska mirovna nagrada za mir od tada se daje renomiranim osobama poput Nelsona Mandele, Vaclava Havela i Mohammeda El Baradeija.

Izvori

Linkovi


Flag of Germany.svg Society.png Nedovršeni članak Josip Juratović koji govori o njemačkom političaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.