Grofovija Tripoli

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir bivše zemlje svijeta

Grofovija Tripoli bila je križarska država na Levantu, sa sjedištem u današnjem gradu Tripoli i teritorijom koja odgovara polovici današnjeg sjevernog Libanona i dijelovima zapadne Sirije. Predstavlja posljednju od križarskih država, koja je nastala nakon osvajanja grada 1109. godine, pri čemu ju je držao Bertrand od Toulousea, ispočetka vazal kralja Balduina I od Jeruzalema. U 13. st. je Tripoli postao vazal Kneževina Antiohije. Sredinom 13. st. je Bohemond VI pod utjecajem tasta Hetouma I od Kilikijske Armenije dao vazalsku zakletvu Mongolskom Carstvu i pomagao mongolskim vojnim pohodima. U znako odmazde je mamelučki sultan Qalawun krajem 13. st. napao Tripoli i Antiohiju s ciljem da ih likvidira. Grofovija Tripoli je prestala postojati nakon pada Tripolija 1289.

Vazalstva

Kneževina bila jako slaba te se uvijek priklanjala nekom moćnijem. Godine 1109. postala je vazal južnog susjeda i najveće križarske države, Kraljevine Jeruzalem Jeruzalemsko kraljevstvo. U bitci kod Hatina 1187. je izgubio moć. Postrojbe vladara Egipta Egipat Saladina su ušle u Jeruzalem. Sjedište te sad beznačajne države premješto je u Akru. Sedam godina prije ovog događaja Kneževina Antiohija se oslobodila Bizanta i tako postala najmoćnija križarska država jer Saladin nikada nije ušao u Antiohiju. Tako je mala državica postala vazal Antiohije (1187.). Vazalstvo je trajalo gotovo cijelo stoljeće. Onda su Mongoli ušli u Bagdad te su grofovija Tripoli i Kneževina Antiohija postale vazali moćnom carstvu. Mameluci su osvojili 1268. Antiohiju, a pred sam kraj stoljeća (1289.) i Tripoli je doživio istu sudbinu. Uskoro su Mameluci osvojili Akru 1291. poslijednju križarsku tvrđavu na levantu.

Izvori

• Richard, Jean (1999). The Crusades: c. 1071-c. 1291. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-62566-1