Bakrov(II) klorid: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 13. svibanj 2022. u 04:21

Bakrov(II) klorid(CuCl₂ x 2 H₂O, bakrov diklorid) je najpoznatiji bakrov(II) halogenid.
Upotrebljava se kao močilo u industriji nekih organskih boja i u tisku tekstila, u kemiji je dobar katalizator za organske sinteze, za rafinaciju bakra, zlata i srebra, za dobivanje žive mokrim postupkom, u fotografiji, za zelenu vatru u pirotehnici /s blagim utjecajem plave boje na rubovima plamena/, za uništavanje korova i zaprašivanje sjemena, itd..

Anhidrid (nastaje oko 500 °C) je smeđi prah, a dihidrat (nastaje poviše 100 °C) je svijetloplavi prah.
Bezvodni klorid nastaje i direktnom sintezom; užareni bakar u kloru.

Dobivanje

1. Bakrov(II) klorid može se pripraviti iz bakrova(II) oksida i koncentrirane otopine klorovodične kiseline:

CuO + 2 HCl -> CuCl₂ + H₂O

U suvišku klorovodične kiseline nastaje maslinastozeleni kloro-kompleks bakra(II):

CuCl₂ + 2HCl -> H₂[CuCl₄]

Razrijedi li se tako nastala otopina kloro-kompleksa bakra(II) sa vodom doći će do prijelaza maslinastozelene boje u svijetlomodru zbog stvaranja akva-kompleksa bakra(II):

H₂[CuCl₄] + 4H₂O -> [Cu(H₂O)4]²⁺ + 2H⁺ + 4Cl^-

CuCl₂ x 2H₂O + 2H₂O -> [Cu(H₂O)₄]³⁺ + 2Cl^-

Doda li se otopini kloro-kompleksa bakra(II), bakrenih strugotina ili bakrene žice doći će do redukcije bakra(II) u bakar(I):

H₂[CuCl₄] + Cu -> 2H[CuCl₂]

2. Može se pripraviti i reakcijom klorovodične kiseline sa bakrovim(II) karbonatom.

Kruti i bezvodni CuCl₂, iz dihidrata se može dobiti djelovanjem male količine koncentrirane sumporne kiseline ili grijanjem u suhom klorovodiku. Grijanjem i uparivanjem, moguće da i nastane bazični klorid, što zavisi o načinu pripravka dihidrata i temperaturi na kojoj se grije. Za sušenje je ponajbolje u eksikatoru, s primjerice silika-gelom.^[1]

Izvori

↑ Hrvatska enciklopedija (LZMK); broj 1 (A-Bd), str. 553. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999.g. ISBN 953-6036-31-2

[Hrvatska_enciklopedija-1] Hrvatska enciklopedija (LZMK); broj 1 (A-Bd), str. 553. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999.g. ISBN 953-6036-31-2

[1]

Inačica od 6. listopad 2021. u 22:52 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 521.864 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 13. svibanj 2022. u 04:21 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 521.864 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bakrov(II) klorid'''-->~~'''Bakrov(II) klorid'''(CuCl<sub>2</sub> x 2 H<sub>2</sub>O, bakrov diklorid) je najpoznatiji bakrov(II) halogenid.<br />		'''Bakrov(II) klorid'''(CuCl<sub>2</sub> x 2 H<sub>2</sub>O, bakrov diklorid) je najpoznatiji bakrov(II) halogenid.<br />
	Upotrebljava se kao močilo u industriji nekih organskih boja i u tisku tekstila, u kemiji je dobar katalizator za organske sinteze, za rafinaciju bakra, zlata i srebra, za dobivanje žive mokrim postupkom, u fotografiji, za zelenu vatru u [[Pirotehnika\|pirotehnici]] /s blagim utjecajem plave boje na rubovima plamena/, za uništavanje korova i zaprašivanje sjemena, itd..		Upotrebljava se kao močilo u industriji nekih organskih boja i u tisku tekstila, u kemiji je dobar katalizator za organske sinteze, za rafinaciju bakra, zlata i srebra, za dobivanje žive mokrim postupkom, u fotografiji, za zelenu vatru u [[Pirotehnika\|pirotehnici]] /s blagim utjecajem plave boje na rubovima plamena/, za uništavanje korova i zaprašivanje sjemena, itd..