Razlika između inačica stranice »Stjepan Praska (ban)«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Stjepan Praska (ban)'''-->'''Stjepan Praska''' (lat. ''Stephanus Prasca'') bio je hrvatski [[ban]] i carski [[protospatar]].  
Stjepan Praska''' (lat. ''Stephanus Prasca'') bio je hrvatski [[ban]] i carski [[protospatar]].  


==Izvori==
==Izvori==

Trenutačna izmjena od 01:47, 25. ožujka 2022.

Stjepan Praska (lat. Stephanus Prasca) bio je hrvatski ban i carski protospatar.

Izvori

Spominje se u prijepisu Povelje kralja Petra Krešimira iz 1067./1068. godine.

„Ja Krešimir, koji se drugim imenoml zovem i Petar, kralj Hrvata i Dalmatinaca, dajem svima na znanje, da mi se činilo pravo i zdravo, da se ne zavrgnu odredbe mojih pradjedova, najmanje pak one, koje su učinjene za spas duša njihovih. Našli smo naime u djelima našega pradjeda Krešimira starijega, da je on samostanu sv. Krševana u Zadru za sva vremena darovao neki posjed Diklo. Ovaj posjed ostao je vlasnicima netaknut za njegova vladanja i za njegova sina Držislava te njihovih moćnih banova: Pribine i Godimira; isto tako za vrijeme Svetoslava te njegove braće Krešimira i Gojslava i njegova sina Stjepana, oca mojega, uz privolu odličnih banova, koji bijahu u njihovo vrijeme: Gvarda, Božeteh i Stjepan Praska. Zato i mi to potvrdjujemo, pa hoćemo da to stoji za uvijek. A tko bi poslije naše smrti htio da ovu povelju pogazi, neka ga stigne srdžba posljednjega suca! Dano u gradu Ninu pred svjedocima: Boleslav tepčija, Adamić ninski župan, Vukić lučki župan, Voleša djed, Budić posteljnik, Ivan kapelan, Zović volar, Drugonja štitonoša, Djedovit vinotoč, Orubonja dekan. Po zapovjedi gospodina kralja pisao sam ovu povelju svojom rukom ja redovnik Adam, izabrani biskup Hrvatske”
(Prijepis Povelje kralja Petra Krešimira iz 1067.[1][2])


U kronici Ivana Goričkog (14. st), koju poznajemo tek u prijenosu zagrebačkog kanonika Baltazara Krčelića,[3] navodi se da je hrvatski kralj (Stjepan) pustošio krajeve do Drine. Pritom je dotični hrvatski vladar za bana postavio Prasku.[4]

Kao carski protospatar, spominje se u jednoj ispravi datiranoj u travanj 1042., kada je sa svojom ženom Marijom poklonio zemljište "monasterio Chrysogoni Jaderæ".[5]

Izvori

  1. ↑ Comperimus namque in gestis proaui nosti Cresimiri maioris... Stipišić, J. i M. Šamšalović, ur. Codex Diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, sv. 1. Zagreb: Izdavački zavod JAZU, 1967., pp. 105.
  2. ↑ R. Horvat - Povijest Hrvatske I.
  3. ↑ Hrvatski biografski leksikon
  4. ↑ Rački, Documenta, 472.
  5. ↑ Monumenta Historiam Slavorum Meridionalium, Vol. VII, Acta, 37, p. 46.


Ban standard.PNG Nedovršeni članak Stjepan Praska (ban) koji govori o hrvatskom banu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.


P history.svg Nedovršeni članak Stjepan Praska (ban) koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Stjepan_Praska_(ban)&oldid=449396"