Kloroctena kiselina: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Kloroctena kiselina''' ('''dikloroctena kiselina''', '''monokloroctena kiselina''', ''kloretan-kiselina'', ClCH<sub>2</sub>COOH ili CH<sub>2</sub>ClCOOH) je [[karbonska kiselina]]. Soli su joj [[kloracetat]]i (najpoznatiji [[natrijev kloracetat]]). | |||
==Svojstva i osobine== | ==Svojstva i osobine== | ||
S komercijalnog stajališta najvažnija je halogen-kiselina.<br /> | S komercijalnog stajališta najvažnija je halogen-kiselina.<br /> | ||
Konstantna disocijacija kiselosti za kloroctenu kiselinu iznosi 1,4 x 10<sup>−3</sup>. | [[Konstantna disocijacija kiselosti]] za kloroctenu kiselinu iznosi 1,4 x 10<sup>−3</sup>. | ||
==Dobivanje== | ==Dobivanje== | ||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
Dobiva se kloriranjem [[Octena kiselina|octene kiseline]] (uvođenje [[klor]]a u čistu octenu kiselinu). | Dobiva se kloriranjem [[Octena kiselina|octene kiseline]] (uvođenje [[klor]]a u čistu octenu kiselinu). | ||
Osim kloriranjem octene kiseline kloroctena kiselina se može dobiti [[Hidroliza|hidrolizom]] | Osim kloriranjem octene kiseline kloroctena kiselina se može dobiti [[Hidroliza|hidrolizom]] [[trikloretilen]]a s razrijeđenim kiselinama (primjerice 37%-tna [[Sumporna kiselina|H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub>]]). | ||
==Uporaba== | ==Uporaba== | ||
Zabranjena joj je upotreba za konzerviranje hrane. Za mikroorganizme je kloroctena kiselina toksična već u vrlo malim koncentracijama, te je izvrsno sredstvo za sterilizaciju. Važan je međuproizvod u dobivanju celuloznih etera. | Zabranjena joj je upotreba za [[konzerviranje hrane]]. Za mikroorganizme je kloroctena kiselina toksična već u vrlo malim koncentracijama, te je izvrsno sredstvo za [[sterilizacija|sterilizaciju]]. Važan je međuproizvod u dobivanju [[celulozni eter|celuloznih etera]]. | ||
Velike se količine upotrebljavaju za proizvodnju [[herbicid]]a (2,4-D), karboksimetilceluloze i [[Indigo|indiga]]. Ona je intermedijer u sintezi | Velike se količine upotrebljavaju za proizvodnju [[herbicid]]a (2,4-D), [[karboksimetilceluloza|karboksimetilceluloze]] i [[Indigo|indiga]]. Ona je intermedijer u sintezi [[etilmalonat]]a, a time u sintezi mnogih važnih organskih spojeva. | ||
== Izvor == | == Izvor == | ||
Posljednja izmjena od 28. kolovoz 2025. u 23:06
Kloroctena kiselina (dikloroctena kiselina, monokloroctena kiselina, kloretan-kiselina, ClCH2COOH ili CH2ClCOOH) je karbonska kiselina. Soli su joj kloracetati (najpoznatiji natrijev kloracetat).
Svojstva i osobine
S komercijalnog stajališta najvažnija je halogen-kiselina.
Konstantna disocijacija kiselosti za kloroctenu kiselinu iznosi 1,4 x 10−3.
Dobivanje
Dobiva se kloriranjem octene kiseline (uvođenje klora u čistu octenu kiselinu).
Osim kloriranjem octene kiseline kloroctena kiselina se može dobiti hidrolizom trikloretilena s razrijeđenim kiselinama (primjerice 37%-tna H2SO4).
Uporaba
Zabranjena joj je upotreba za konzerviranje hrane. Za mikroorganizme je kloroctena kiselina toksična već u vrlo malim koncentracijama, te je izvrsno sredstvo za sterilizaciju. Važan je međuproizvod u dobivanju celuloznih etera.
Velike se količine upotrebljavaju za proizvodnju herbicida (2,4-D), karboksimetilceluloze i indiga. Ona je intermedijer u sintezi etilmalonata, a time u sintezi mnogih važnih organskih spojeva.
Izvor
- Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: Zvonimir Jakobović. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. ISBN 978-953-268-004-1, str. 385.