Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web) |
||
Nije prikazana jedna međuinačica | |||
Redak 5: | Redak 5: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
[[Datoteka:Giardino americano Vatican Gardens 20110705.jpg|minijatura|Staze u vrtovima]] | [[Datoteka:Giardino americano Vatican Gardens 20110705.jpg|minijatura|Staze u vrtovima]] | ||
Prema tradiciji prostor Vatikanskih vrtova je posut zemljom koju je s [[Golgota|Golgote]] donijela [[Sveta Helena]] kako bi simbolično sjedinila krv [[Isus Krist|Kristovu]] s krvlju prvih kršćana, [[Mučenici|mučenika]] za vjeru. Vrtovi datiraju još u [[srednji vijek]] kada su sjeverno od papinske [[Apostolska palača|Apostolske palače]] zasađeni vinogradi i voćnjaci. Papa [[Nikola III.]] je [[1279.]] preselio svoju rezidenciju iz [[Lateranska palača|Lateranske palače]] u Vatikan, okružio područje zidovima i dao zasaditi voćnjak ''(pomerium)'', travnjak ''(pratellum)'' i vrt ''(viridarium)''.<ref name="Vatican">{{eng oznaka}}{{ | Prema tradiciji prostor Vatikanskih vrtova je posut zemljom koju je s [[Golgota|Golgote]] donijela [[Sveta Helena]] kako bi simbolično sjedinila krv [[Isus Krist|Kristovu]] s krvlju prvih kršćana, [[Mučenici|mučenika]] za vjeru. Vrtovi datiraju još u [[srednji vijek]] kada su sjeverno od papinske [[Apostolska palača|Apostolske palače]] zasađeni vinogradi i voćnjaci. Papa [[Nikola III.]] je [[1279.]] preselio svoju rezidenciju iz [[Lateranska palača|Lateranske palače]] u Vatikan, okružio područje zidovima i dao zasaditi voćnjak ''(pomerium)'', travnjak ''(pratellum)'' i vrt ''(viridarium)''.<ref name="Vatican">{{eng oznaka}}{{Citiranje web |url=http://www.vaticanstate.va/EN/Monuments/The_Vatican_Gardens/|title=Službena stranica Vatikanskog Grada: ''A Visit to the Vatican Gardens''|accessdate=2013-02-24 |publisher=[[copyright|©]] 2007-12 Uffici di Presidenza S.C.V.}}</ref> | ||
Područje je na početku [[16. stoljeće|16.st.]] tijekom pontifikata [[Julije II.|Julija II.]] doživjelo veću rekonstrukciju. Tada je originalni [[Donato Bramante|Bramantov]] dizajn razdjeljen na tri nova dvorišta, ''Cortili del Belvedere'', ''della Biblioteca'' i ''della Pigna'' u renesansnom stilu. | Područje je na početku [[16. stoljeće|16.st.]] tijekom pontifikata [[Julije II.|Julija II.]] doživjelo veću rekonstrukciju. Tada je originalni [[Donato Bramante|Bramantov]] dizajn razdjeljen na tri nova dvorišta, ''Cortili del Belvedere'', ''della Biblioteca'' i ''della Pigna'' u renesansnom stilu. | ||
U ranom [[19. stoljeće|19. stoljeću]] u vrtovima se nalazio maleni [[zoološki vrt]]. Krajem stoljeća papa [[Lav XIII.]] zatražio je da se iz [[Afrika|Afrike]] dovezu [[jelen lopatar]], [[srna]] i [[Gazela|gazele]]. U njemu se danas nalaze mnoge životinje poput [[Papagaj|papagaja]], [[Djetlić|djetlića]]<ref>{{ | U ranom [[19. stoljeće|19. stoljeću]] u vrtovima se nalazio maleni [[zoološki vrt]]. Krajem stoljeća papa [[Lav XIII.]] zatražio je da se iz [[Afrika|Afrike]] dovezu [[jelen lopatar]], [[srna]] i [[Gazela|gazele]]. U njemu se danas nalaze mnoge životinje poput [[Papagaj|papagaja]], [[Djetlić|djetlića]]<ref>{{Citiranje web |url=http://www.pastoralmladih.hr/Novosti/Vijesti/Autobusna-tura-Vatikanskim-vrtovima.aspx|title=Pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije: ''Autobusna tura Vatikanskim vrtovima''|accessdate=2013-02-26 |publisher=[[copyright|©]] 2011 Povjerenstvo za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije}}</ref>, [[zmija]], [[žaba]], [[vjeverica]], [[jež]]eva i [[Kune|kuna]]. | ||
Danas Vatikanski vrtovi obuhvaćaju oko 23 hektra zemlje na kojima se nalaze gradske zidine, zgrade, spomenici iz vremenskog razdoblja od [[9. stoljeće|9.st.]] pa do danas, travnjaci, cvijetnjaci i oko 3 hektara šume. | Danas Vatikanski vrtovi obuhvaćaju oko 23 hektra zemlje na kojima se nalaze gradske zidine, zgrade, spomenici iz vremenskog razdoblja od [[9. stoljeće|9.st.]] pa do danas, travnjaci, cvijetnjaci i oko 3 hektara šume. | ||
Redak 52: | Redak 52: | ||
== Poveznice == | == Poveznice == | ||
*[[Vatikanski brežuljak]] | *[[Vatikanski brežuljak]] | ||
Posljednja izmjena od 8. prosinac 2021. u 11:02
Vatikanski vrtovi (talijanski: Giardini Vaticani) obuhvaćaju prostor urbanih parkova i vrtova unutar Vatikana. Površina im je oko 23 hektara čime pokrivaju više od polovice teritorija države na jugu i sjeveroistoku. Sa sjeverne, južne i zapadne strane su omeđeni vatikanskim zidinama. Vrtovi su osnovani i urešeni skulpturama i fontanama tijekom renesanse i baroka.
Povijest
Prema tradiciji prostor Vatikanskih vrtova je posut zemljom koju je s Golgote donijela Sveta Helena kako bi simbolično sjedinila krv Kristovu s krvlju prvih kršćana, mučenika za vjeru. Vrtovi datiraju još u srednji vijek kada su sjeverno od papinske Apostolske palače zasađeni vinogradi i voćnjaci. Papa Nikola III. je 1279. preselio svoju rezidenciju iz Lateranske palače u Vatikan, okružio područje zidovima i dao zasaditi voćnjak (pomerium), travnjak (pratellum) i vrt (viridarium).[1]
Područje je na početku 16.st. tijekom pontifikata Julija II. doživjelo veću rekonstrukciju. Tada je originalni Bramantov dizajn razdjeljen na tri nova dvorišta, Cortili del Belvedere, della Biblioteca i della Pigna u renesansnom stilu.
U ranom 19. stoljeću u vrtovima se nalazio maleni zoološki vrt. Krajem stoljeća papa Lav XIII. zatražio je da se iz Afrike dovezu jelen lopatar, srna i gazele. U njemu se danas nalaze mnoge životinje poput papagaja, djetlića[2], zmija, žaba, vjeverica, ježeva i kuna.
Danas Vatikanski vrtovi obuhvaćaju oko 23 hektra zemlje na kojima se nalaze gradske zidine, zgrade, spomenici iz vremenskog razdoblja od 9.st. pa do danas, travnjaci, cvijetnjaci i oko 3 hektara šume.
Znamenitosti
Biljni svijet
U vrtovima se nalazi oko 6 500 biljnih primjeraka iz 300 različitih vrsta. Među njima nisu samo autohtone biljke iz Italije nego i mnoge egzotične vrste iz cijelog svijeta, poput stabala sjevernoameričkog javora, libanonskih cedrova, tasmanijski eukaliptus, kineski jasmin i drugi. Jednim dijelom su to darovi koji su uručivani papama kroz povijest.
Građevine
Među raznolikom florom Vatikanskih vrtova nalaze se mnogobrojne zgrade i institucije među kojima su:
- Radio Vatikan
- Mater Ecclesiae, samostan
- Dom Svete Marte
- Ljetnikovac Pija IV.
- Palača guvernera Vatikanske države, sjedište Vlade
- Vatikanski željeznički kolodvor
- Toranj Svetog Ivana
- Papinsko etiopsko učilište
- Vatikanski helidrom
Vrtovi obiluju i umjetničkim djelima, fontanama, skulpturama, dijelovima antičkih stupova i sarkofaga. Kamene ili drvene klupe omogućuju odmor posjetiteljima pri penjanju na strmijim stazama. Staze su označane jednostavnim kamenim pločama i osvijetljene uličnim svjetiljkama od lijevanog željeza.
Papinski grb
Ispred guvernerske palače se nalazi cvjetni aranžman koji predstavlja papinski grb. Stalni dijelovi aranžmana su papinska tijara i ključevi svetog Petra koji predstavljaju apostolski autoritet, a zasađeni su biljkama trajnicama. Ostatak grba se mijenja ovisno o simbolima koje papa izabere za svoj grb.[1]
Uprava
Vrtovi, koji su podjeljeni na nekoliko zona, se nalaze pod upravom vatikanskih državnih ureda. O njima se brine 27 vrtlara[1] kojima je načelu voditelj vrtlara čiji je ured, nazvan Vrtlarev dom (Casina del Giardiniere), smješten unutar Vatikanskih vrtova.
Galerija
-
Vatikanski vrtovi
-
Vatikanski vrtovi
-
Palača guvernera Vatikanske države
-
Vatikanski vrtovi
Izvori
]]}},
- if:
]]}},
Poveznice