More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Salona - amphitheatre - panorama.jpg|350px|desno|mini|Panorama ostataka amfiteatra u Saloni]] | |||
'''Amfiteatar u Saloni''', spomenik [[stari vijek|antičkog]] graditeljstva na tlu [[Hrvatska|Hrvatske]] čiji su ostatci otkriveni [[1846.]] godine na prostoru nekadašnjeg antičkog grada [[Salona|Salone]]. Znanstveno istraživanje amfiteatra proveli su [[arheologija|arheolozi]] don [[Frane Bulić]] (1846.-1934.) i osobito [[Ejnar Dyggve]] (1887.-1961.). | '''Amfiteatar u Saloni''', spomenik [[stari vijek|antičkog]] graditeljstva na tlu [[Hrvatska|Hrvatske]] čiji su ostatci otkriveni [[1846.]] godine na prostoru nekadašnjeg antičkog grada [[Salona|Salone]]. Znanstveno istraživanje amfiteatra proveli su [[arheologija|arheolozi]] don [[Frane Bulić]] (1846.-1934.) i osobito [[Ejnar Dyggve]] (1887.-1961.). | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 10:03
Amfiteatar u Saloni, spomenik antičkog graditeljstva na tlu Hrvatske čiji su ostatci otkriveni 1846. godine na prostoru nekadašnjeg antičkog grada Salone. Znanstveno istraživanje amfiteatra proveli su arheolozi don Frane Bulić (1846.-1934.) i osobito Ejnar Dyggve (1887.-1961.).
Opis građevine
Salonitanski amfiteatar smješten je u sjeverozapadnom kutu antičke Salone. Nakon izgradnje zidina uklopljen je u sustav obrane grada, jer se svojom sjevernom i zapadnom stranom naslanjao na gradski fortifikacijski sustav.
Građevina je elipsoidnog oblika, dimenzija 125x100 metara, a sama arena u kojoj su se održavale borbe gladijatora, 65x40 metara. Vanjski plašt amfiteatra nosili su masivni piloni ukrašeni polustupovima na kojima počiva trabeacija katova. S južne strane imao je tri kata, a sa sjeverne samo jedan, jer je gledalište naslonjeno na obranak brežuljka.[1]
Gledalište je moglo primiti oko 17.000-18.000 gledatelja, a bilo je razdijeljeno u tri pojasa, od kojih su donja dva bila predviđena za sjedenje, a treći za stajanje. Komunikacijski prolazi u gledalištu bili su riješeni sustavom radijalnih i koncentričnih prolaza i stepeništa. Najviši je pojas u Dioklecijanovo vrijeme natkriven trijemom. Na južnoj strani gledališta bila je smještena počasna loža za namjesnika provincije, a na sjevernoj strani loža namijenjena gradskim magistratima.[2]
Borci su ulazili u arenu kroz glavne ulaze (porta pompae), na istočnoj i zapadnoj strani. Uz te ulaze nalazili su se i kavezi za zvijeri (carceses). U središtu arene bio je otvor podzemnog hodnika (porta Libitinae) koji je služio za odnošenje ranjenih i mrtvih gladijatora, a izgrađen je krajem 3. stoljeća.
Unutar supstrukcija južnog gledališta nalazile su se dvije nadsvođene prostorije u kojima su gladijatori štovali kult božice osvete i sudbine, Nemeze. U kršćansko doba te su prostorije posvećene u memorijalne kapele salonitanskih mučenika.
Povijest
Amfiteatar u Saloni izgrađen je u drugoj polovici 2. stoljeća za vladavine cara Marka Aurelija (161.-180.), uz novčanu pomoć bogatog donatora, kako svjedoči nepotpuno sačuvan kameni natpis koji je nekoć stajao nad sjevernim hodnikom arene.[3] Za vrijeme progona kršćana u doba cara Dioklecijana, u areni salonitanskog amfiteatra ubijeni su u travnju 304. godine svećenik Asterije i četvorica vojnika careve straže: Antiohijana, Gajan, Paulijan i Telij.[4]
U srednjem vijeku i za mletačke uprave Dalmacijom, amfiteatar je služio kao kamenolom, odakle se izvozila kamena građa, zbog čega je postupno propadao. Ostaci amfiteatra stradali su najviše u vrijeme Kandijskog rata, 1647. godine, kada ih je mletački providur Dalmacije Leonardo Foscolo dao porušiti zbog straha da Turcima ne posluže kao uporište.
Bilješke
- ↑ Službene stranice grada Solina - Amfiteatar
- ↑ Višić-Ljubić, Ema, Salona, Colonia Martia Ivlia Valeria, str. 38.-39.
- ↑ Višić-Ljubić, Ema, Salona, Colonia Martia Ivlia Valeria, str. 38.
- ↑ Višić-Ljubić, Ema, Salona, Colonia Martia Ivlia Valeria, str. 36.
Literatura
- Marin Buovac: Kultovi, mitovi i vjerovanja rimskih gladijatora na području Republike Hrvatske, u: Zbornik radova – međunarodni kongres Kost.ar – kult i religija, br. 1, Zadar, 2013, str. 40-50.
- Višić-Ljubić, Ema, Salona, Colonia Martia Ivlia Valeria, Arheološki muzej u Splitu, Solin, 2010. ISBN 978-953-7633-04-2
- Marin Buovac: O sudbini, značaju i ulozi salonitanskog amfiteatra u razdoblju kasne antike, srednjega i novoga vijeka / The destiny, significance and role of the amphitheatre of Salona in Late Antiquity, Middle Ages and Modern Times, Zbornik radova "Lucius" - god. XII., sv. 18.-19., Zagreb 2013, str. 61 - 70.
- Marin Buovac: O sudbini kamena s rimskih amfiteatara na prostoru istočnojadranske obale, Klesarstvo i graditeljstvo, Vol.XXII No.1-2, 2011., str. 53 - 69.
- Marin Buovac: O natpisnoj građi rimskih amfteatara na prostoru istočnojadranske obale / On the inscriptions of Roman amphitheatres in the Eastern Adriatic seaboard, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, Vol. 105, No. 1, 2012.
- Marin Buovac: Duhovni svijet i božanstva gladijatora u sklopu rimskih amfiteatara na tlu današnje Hrvatske / The spiritual world and deities of gladiators in Roman amphitheatres in the territory of present-day Croatia, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. 46 - 2014., str. 135 - 157.
- Marin Buovac: Rimski amfiteatri na tlu istočnog Jadrana i zaobalja / Römische Amphitheater auf dem ostadriatischen Gebiet und Hinterland, Histria Antiqua, vol. 22, Pula, 2013., str. 129 - 156.
- Marin Buovac: Opus Amphitheatralis - tehnike, materijali i konstrukcije rimskih amfiteatara, Građevinar br. 70, 10/2018, str. 913-918.
Vanjske poveznice
- Službene stranice grada Solina - Amfiteatar
- Jasna Jeličić-Radonić: Amfiteatar i zapadni bedemi Salone pdf format
Nedovršeni članak Amfiteatar u Saloni koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.