Toggle menu
242,8 tis.
110
18
646,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Andres Garafulić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Andres Garafulić'''-->'''Andres Garafulić''' (''Andrés Garafulic Yankovic'') ([[Antofagasta]]<ref name="Matković">{{Google knjige|jY8qAQAAIAAJ|Forum, Marijan Matković, HAZU, Odjel za suvremenu knijiževnost, 1997., str. 1053.}}</ref>/ po drugim izvorima: [[Brač]]<ref name="Fertilio">Lucas Fertilio: [http://www.studiacroatica.org/revistas/050/05006.htm Los croatas en Chile], Studia croatica, g. 14, srpanj - prosinac 1973. - sv. 50-51</ref>, [[arhitektura u 1905.|1905.]] - [[Santiago da Chile]],<ref name="Fertilio"/> [[arhitektura u 1956.|1956.]]) je [[Čile|čileanski]] književnik [[Hrvati u Čileu|hrvatskog]] podrijetla. Podrijetlom je iz bračkog mjesta [[Nerežišća]]. Napisao je veliki [[roman]] ''Carnavalacu''<ref name="Matković"/>, koji je književna kritika ishvalila, rekavši za Garafulića da nitko u čileanskoj književnosti prije njega nije tako kvalitetno opisao ljude i situacije. [[Mariano Latorre]] je za Garafulićev roman rekao da je to "njujorški roman" Dreiserove ili Sinclair Lewisove vrste.<ref name="Matković"/> Roman je u svezi s društvenim problemima u svezi sa salitrom.<ref name="Fertilio"/>
'''Andres Garafulić''' (''Andrés Garafulic Yankovic'') ([[Antofagasta]]<ref name="Matković">{{Google knjige|jY8qAQAAIAAJ|Forum, Marijan Matković, HAZU, Odjel za suvremenu knijiževnost, 1997., str. 1053.}}</ref>/ po drugim izvorima: [[Brač]]<ref name="Fertilio">Lucas Fertilio: [http://www.studiacroatica.org/revistas/050/05006.htm Los croatas en Chile], Studia croatica, g. 14, srpanj - prosinac 1973. - sv. 50-51</ref>, [[arhitektura u 1905.|1905.]] - [[Santiago da Chile]],<ref name="Fertilio"/> [[arhitektura u 1956.|1956.]]) je [[Čile|čileanski]] književnik [[Hrvati u Čileu|hrvatskog]] podrijetla. Podrijetlom je iz bračkog mjesta [[Nerežišća]]. Napisao je veliki [[roman]] ''Carnavalacu''<ref name="Matković"/>, koji je književna kritika ishvalila, rekavši za Garafulića da nitko u čileanskoj književnosti prije njega nije tako kvalitetno opisao ljude i situacije. [[Mariano Latorre]] je za Garafulićev roman rekao da je to "njujorški roman" Dreiserove ili Sinclair Lewisove vrste.<ref name="Matković"/> Roman je u svezi s društvenim problemima u svezi sa salitrom.<ref name="Fertilio"/>


Andres Garafulić je po struci [[arhitekt]]. Izgradio je prva djela suvremene arhitekture u Čileu.<ref name="Fertilio"/> Poznat je kao graditelj monumentalne [[baziilka Gospe Lourdske|bazilike Gospe Lourdske]] u Santiagu i klinike Sante Maríe.
Andres Garafulić je po struci [[arhitekt]]. Izgradio je prva djela suvremene arhitekture u Čileu.<ref name="Fertilio"/> Poznat je kao graditelj monumentalne [[baziilka Gospe Lourdske|bazilike Gospe Lourdske]] u Santiagu i klinike Sante Maríe.
Redak 12: Redak 12:
[[Kategorija:Arhitekti]]
[[Kategorija:Arhitekti]]
[[Kategorija:Romanopisci]]
[[Kategorija:Romanopisci]]
[[Kategorija:Nerežišća]]

Posljednja izmjena od 18. kolovoz 2025. u 02:48

Andres Garafulić (Andrés Garafulic Yankovic) (Antofagasta[1]/ po drugim izvorima: Brač[2], 1905. - Santiago da Chile,[2] 1956.) je čileanski književnik hrvatskog podrijetla. Podrijetlom je iz bračkog mjesta Nerežišća. Napisao je veliki roman Carnavalacu[1], koji je književna kritika ishvalila, rekavši za Garafulića da nitko u čileanskoj književnosti prije njega nije tako kvalitetno opisao ljude i situacije. Mariano Latorre je za Garafulićev roman rekao da je to "njujorški roman" Dreiserove ili Sinclair Lewisove vrste.[1] Roman je u svezi s društvenim problemima u svezi sa salitrom.[2]

Andres Garafulić je po struci arhitekt. Izgradio je prva djela suvremene arhitekture u Čileu.[2] Poznat je kao graditelj monumentalne bazilike Gospe Lourdske u Santiagu i klinike Sante Maríe.

Izvori

Slobodna Dalmacija Jerko Ljubetić: Literarno putovanje u korijene

  1. 1,0 1,1 1,2 Forum, Marijan Matković, HAZU, Odjel za suvremenu knijiževnost, 1997., str. 1053. na Google knjigama
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Lucas Fertilio: Los croatas en Chile, Studia croatica, g. 14, srpanj - prosinac 1973. - sv. 50-51
Sadržaj