More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Miloš Obrknežević''' ([[Beograd]], [[1910.]]<ref name="Bio-biblio">Milan Blažeković, ''Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije'', Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., ISBN 953-160-107-0, str. 389.-390.</ref> – ?), bio je [[pravnik]]. | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 07:48
Životopis
Miloš Obrknežević rodio se u Beogradu 1910. godine. Po narodnosti je Srbin, podrijetlom iz Neuzina u Banatu, kamo su mu predci izbjegli u 18. stoljeću za vrijeme posljednjih austro-turskih ratova.[1][2] Nakon završetka pravnih studija bio je, između dva svjetska rata, službenik i pravni savjetnik Srpske pravoslavne crkve u Srijemskim Karlovcima.[1][2][3] Drugi svjetski rat i travanj 1941. zatječe ga u jugoslavenskoj vojsci u činu sudskog kapetana I. klase.[1] Nakon Sloma Kraljevine Jugoslavije uspijeva izbjeći zarobljeništvo no zatvaraju ga hrvatske vlasti, kada su ove preuzele građansku vlast od Nijemaca u Srijemu, u listopadu 1941. godine.[1] Iz zatvora je pušten uz posrijedovanje hrvatskih prijatelja.[1]
Sredinom 1944. godine odlazi u Novi Sad, koji je tada pod mađarskom vlašću.[1] U Novom Sadu dočekuje kraj Drugoga svjetskog rata i biva zatvoren od novih jugoslavenskih vlasti ali je zauzimanjem prijatelja pušten.[1]
Nakon puštanja iz zatvora napušta Jugoslaviju te zatim i Europu i odlazi u Venezuelu gdje se bavio ugostiteljstvom i trgovinom.
Uloga u uspostavi HPC
Pošto vlasti NDH nisu htjele neposredno pregovarati s predstavnicima Srpske pravoslavne crkve glede uređenja ispovijedanja pravoslavlja u novostvorenoj državi, početkom 1942. godine Obrknežević je kao stručnjak u pravnim stvarima pravoslavlja preuzeo funkciju pregovarača s pravoslavne strane.[3] Aktivno je zatim sudjelovao kod uspostave Hrvatske pravoslavne crkve i to kao autor teksta crkvenog Ustava, kao pregovarač s hrvatskim vlastima te kao tajnik Preosv. Germogena, mitropolita Hrvatske pravoslavne crkve.[1][3] U funkciji pregovarača tri puta ga je primio Ante Pavelić.[3]
Razvoj pravoslavlja u Hrvatskoj i Hrvatska pravoslavna Crkva
U Hrvatskoj reviji 1979. godine objavljuje članak Razvoj pravoslavlja u Hrvatskoj i Hrvatska pravoslavna Crkva (Sv. 2., str. 229-267.).[1] Iste godine je tiskano kao samostalno djelo. Također tiskano je i 2000. godine u Rijeci.[4]
Izvori
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 Milan Blažeković, Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije, Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., ISBN 953-160-107-0, str. 389.-390.
- ↑ 2,0 2,1 (engl.) Miloš Obrknežević, Development Of Orthodoxy In Croatia And The Croatian Orthodox Church, preuzeto 25. ožujka 2012.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 300.
- ↑ (engl.) YALE University library catalog, preuzeto 25. ožujka 2012.
Vanjske poveznice
- (engl.) Miloš Obrknežević, Development Of Orthodoxy In Croatia And The Croatian Orthodox Church, prijevod članka iz Hrvatske revije.
- (srp.) Miloš Obrknežević, Razvoj pravoslavlja u Hrvatskoj i Hrvatska pravoslavna crkva, (iz knjige Hrvatska zauvijek: prilozi hrvatskoj državotvornoj misli, priredio Ante Selak, Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., str. 198.-240.)