Šat al-Arab: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''
 
Nisu prikazane 4 međuinačice
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Šat al-Arab'''-->{{coord|30|24|26|N|48|09|06|E|display=title}}
<!--'''Šat al-Arab'''-->{{coord|30|24|26|N|48|09|06|E|display=title}}
{{Infookvir rijeka
{{Infookvir rijeka
| ime                        = {{ara oznaka}} Šat al-Arab<br>{{fas icon}} Arvand-Rud
| ime                        = {{ara oznaka}} Šat al-Arab<br>{{per oznaka}} Arvand-Rud
| slika                      = Shat al-arab-22.JPG
| slika                      = Shat al-arab-22.JPG
| slika_opis                =  
| slika_opis                =  
Redak 22: Redak 22:
'''Šat al-Arab''' ([[Arapski jezik|arap.]] ''Arapska obala'') ili '''Arvand-Rud''' ([[Perzijski jezik|perz.]] ''rijeka Arvand''), [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] koja se protječe kroz [[Irak]] i [[Iran]].
'''Šat al-Arab''' ([[Arapski jezik|arap.]] ''Arapska obala'') ili '''Arvand-Rud''' ([[Perzijski jezik|perz.]] ''rijeka Arvand''), [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] koja se protječe kroz [[Irak]] i [[Iran]].


[[Izvor]] rijeke spojnica je glavnih tokova [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a kod [[Irak|iračkog]] grada [[Kurna|Kurne]], a nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od četiri [[Metar|metra]]. Rijeka se proteže dužinom od 200 [[km]] i ulijeva se u [[Perzijski zaljev]] između iračkog poluotoka [[Fav (poluotok)|Fav]] i iranskog otoka [[Hezr|Hezr (Abadan)]]. U kontekstu [[Politička geografija|političke geografije]], tok rijeke može se podijeliti na sjeverni koji protječe kroz [[Irak]] odnosno južni koji čini iračko-[[iran]]sku granicu. Na desnoj ([[zapad]]noj) obali nalaze se [[Irak|irački]] gradovi [[Basra]] i [[Fav]], a na lijevoj ([[Istok|istočnoj]]) [[iran]]ski gradovi [[Hejn]], [[Horamšaher]] i [[Abadan]]. Zbog velikog strateškog značaja, rijeka je u posljednjih 250 godina bila predmetom brojnih političkih sukoba između [[Iran]]a s jedne odnosno [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]], [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Irak]]a s druge strane.  
[[Izvor]] rijeke spojnica je glavnih tokova [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a kod [[Irak|iračkog]] grada [[Kurna|Kurne]], a nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od četiri [[Metar|metra]]. Rijeka se proteže dužinom od 200 [[km]] i ulijeva se u [[Perzijski zaljev]] između iračkog poluotoka [[Fav (poluotok)|Fav]] i iranskog otoka [[Hezr|Hezr (Abadan)]]. U kontekstu [[Politički zemljopis|političke geografije]], tok rijeke može se podijeliti na sjeverni koji protječe kroz [[Irak]] odnosno južni koji čini iračko-[[iran]]sku granicu. Na desnoj ([[zapad]]noj) obali nalaze se [[Irak|irački]] gradovi [[Basra]] i [[Fav]], a na lijevoj ([[Istok|istočnoj]]) [[iran]]ski gradovi [[Hejn]], [[Horamšaher]] i [[Abadan]]. Zbog velikog strateškog značaja, rijeka je u posljednjih 250 godina bila predmetom brojnih političkih sukoba između [[Iran]]a s jedne odnosno [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]], [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Irak]]a s druge strane.  


Porječje ove rijeke do sredine [[1970-ih]] bila je najveća šuma [[datulja]] na svijetu i sastojala se od 17-18 milijuna stabala, ali zbog tri velika rata ([[Iransko-irački rat|1980.-1988.]], [[Zaljevski rat|1991.]] i [[Rat u Iraku|2003.]]) došlo je do ekološke katastrofe i 80%-tnog uništenja [[Šuma|šume]].
Porječje ove rijeke do sredine [[1970-ih]] bila je najveća šuma [[datulja]] na svijetu i sastojala se od 17-18 milijuna stabala, ali zbog tri velika rata ([[Iransko-irački rat|1980.-1988.]], [[Zaljevski rat|1991.]] i [[Rat u Iraku|2003.]]) došlo je do ekološke katastrofe i 80%-tnog uništenja [[Šuma|šume]].
Redak 34: Redak 34:
*{{eng icon}} {{citat knjiga|autor=Britannica|naslov=Shaṭṭ Al-ʿArab|serija=[[Encyclopædia Britannica]]|izdavač=Encyclopædia Britannica, Inc.|lokacija=Chicago, Illinois|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/31417/Shatt-Al-Arab|datum=2012.|oclc=71783328|isbn=9781593393106}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|autor=Britannica|naslov=Shaṭṭ Al-ʿArab|serija=[[Encyclopædia Britannica]]|izdavač=Encyclopædia Britannica, Inc.|lokacija=Chicago, Illinois|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/31417/Shatt-Al-Arab|datum=2012.|oclc=71783328|isbn=9781593393106}}
'''Wikimedijski zajednički poslužitelj:'''
'''Wikimedijski zajednički poslužitelj:'''
{{WProjekti
 
|commonscat  = Shatt al-Arab
|commonscathr = Šat al-Arab
}}


[[Kategorija:Rijeke u Iranu]]
[[Kategorija:Rijeke u Iranu]]

Posljednja izmjena od 21. ožujak 2026. u 21:35

(arap.) Šat al-Arab
(per.) Arvand-Rud
Datoteka:Shat al-arab-22.JPG
Duljina 200 km
Nadm. visina izvora 4 m
Prosječni istjek 1750 m3/s
Izvor Eufrat i Tigris
(kod iračkog grada Kurne)
31°0′20″N 047°26′29″E / 31.00556°N 47.44139°E / 31.00556; 47.44139
Ušće Perzijski zaljev
29°55′40″N 048°37′2″E / 29.92778°N 48.61722°E / 29.92778; 48.61722 (estuarij)
Pritoci Karun
Države Irak
Iran
Gradovi Basra, Hejn, Horamšaher, Abadan, Fav
Slijev perzijskozaljevski
Ulijeva se u Perzijski zaljev
Plovna od − do punim tokom
Datoteka:Arvand-Rud (Cro).PNG
(hrv.) Zemljovid Šat al-Araba (Arvand-Ruda)

Šat al-Arab (arap. Arapska obala) ili Arvand-Rud (perz. rijeka Arvand), rijeka koja se protječe kroz Irak i Iran.

Izvor rijeke spojnica je glavnih tokova Eufrata i Tigrisa kod iračkog grada Kurne, a nalazi se na nadmorskoj visini od četiri metra. Rijeka se proteže dužinom od 200 km i ulijeva se u Perzijski zaljev između iračkog poluotoka Fav i iranskog otoka Hezr (Abadan). U kontekstu političke geografije, tok rijeke može se podijeliti na sjeverni koji protječe kroz Irak odnosno južni koji čini iračko-iransku granicu. Na desnoj (zapadnoj) obali nalaze se irački gradovi Basra i Fav, a na lijevoj (istočnoj) iranski gradovi Hejn, Horamšaher i Abadan. Zbog velikog strateškog značaja, rijeka je u posljednjih 250 godina bila predmetom brojnih političkih sukoba između Irana s jedne odnosno Osmanskog, Britanskog Carstva i Iraka s druge strane.

Porječje ove rijeke do sredine 1970-ih bila je najveća šuma datulja na svijetu i sastojala se od 17-18 milijuna stabala, ali zbog tri velika rata (1980.-1988., 1991. i 2003.) došlo je do ekološke katastrofe i 80%-tnog uništenja šume.

Poveznice

Literatura

Wikimedijski zajednički poslužitelj: