Stranična datoteka: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 02:01

Stranična datoteka (eng. page file, paging file,^[1]^[2] swap file) je datoteka. Moguće ju je ručno povećati ili smanjiti. Može se rasporediti na više fizičkih tvrdih diskova. Operacijski sustavi također mogu sami odrediti najprikladniju veličinu ove datoteke.

U računalnim operacijskim sustavima, straničenje (eng. paging)^[3] je jedan od načina upravljanja memorijom kojima računalo može pohraniti i preuzimati podatke radi uporabe u glavnoj memoriji. U straničenjskoj šemi upravljanja memorijom, operacijski sustav preuzima podatke iz sekundarnog spremišta u obliku blokova podataka iste veličine zvanih "stranice" (eng. pages). Glavna prednost straničenja prema memorijskoj segmentaciji je ta što dopušta fizičkoj adresi procesa biti nekontiguiranom. Prije nego se rabilo straničenje, sustavi su morali kontiguozno smjestiti cijele programe, što je prouzročivalo razne probleme s pohranom i fragmentiranjem.^[4]

Straničenje je važnim dijelom primjene virtualne memorije u najsuvremenijim operacijskim sustavima opće namjene, čime im dopušta diskovni pohrambeni prostor za podatke koje ne mogu stati u njihov fizički RAM. Stoga operacijski sustavi pomoću stranične datoteke na tvrdom disku simuliraju dodatni fizički RAM kad im ponestaje fizičke radne memorije (RAM).

Vidi

datoteka s izvatkom (dump file)
pogreška u stranici (page fault)^[5]
virtualna adresa
glavna memorija
fizička adresa
stranični okvir (page frame)^[5]
proširena memorija
upravljanje iznimkama (exception handling)
stranica (računalna memorija)^[5]
iznimka (računalstvo) (trap, exception, fault)
adresni prostor
jedinica upravljanja memorijom (MMU)
pomoćna memorija
zamjena (upravljanje memorijom) (swapping)^[5]

Izvori

↑ Microsoft Što je virtualna memorija? (Microsoftov prijevod izraza paging file)
↑ Microsoft What is virtual memory? (engleski izvornik radi usporedbe s Microsoftovim prijevodom na hrvatski)
↑ FER - Zavod za elektroniku, mikroelektroniku i inteligentne sustave Straničenje na zahtjev
↑ Belzer, Jack; Holzman, Albert G.; Kent, Allen, eds. (1981.). "Virtual memory systems". Encyclopedia of computer science and technology. 14. CRC Press. str. 32. ISBN 0824722140. http://books.google.com/?id=KUgNGCJB4agC&printsec=frontcover
↑ ^5,0 ^5,1 ^5,2 ^5,3 Veleučilište u Šibeniku Virtualna memorija

fr:Mémoire virtuelle#Mémoire virtuelle paginée

[1] Microsoft Što je virtualna memorija? (Microsoftov prijevod izraza paging file)

[2] Microsoft What is virtual memory? (engleski izvornik radi usporedbe s Microsoftovim prijevodom na hrvatski)

[3] FER - Zavod za elektroniku, mikroelektroniku i inteligentne sustave Straničenje na zahtjev

[4] Belzer, Jack; Holzman, Albert G.; Kent, Allen, eds. (1981.). "Virtual memory systems". Encyclopedia of computer science and technology. 14. CRC Press. str. 32. ISBN 0824722140. http://books.google.com/?id=KUgNGCJB4agC&printsec=frontcover

[VUŠ-5] 5,0 ^5,1 ^5,2 ^5,3 Veleučilište u Šibeniku Virtualna memorija

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Stranična datoteka'''-->'''Stranična datoteka''' (eng. ''page file, paging file,<ref>[http://windows.microsoft.com/hr-HR/windows7/What-is-virtual-memory Microsoft] Što je virtualna memorija? (Microsoftov prijevod izraza paging file) </ref><ref>[http://windows.microsoft.com/en-US/windows7/What-is-virtual-memory Microsoft] What is virtual memory? (engleski izvornik radi usporedbe s Microsoftovim prijevodom na hrvatski) </ref> swap file'') je [[datoteka]]. Moguće ju je ručno povećati ili smanjiti. Može se rasporediti na više fizičkih [[tvrdi disk|tvrdih diskova]]. Operacijski sustavi također mogu sami odrediti najprikladniju veličinu ove datoteke.
+Stranična datoteka''' (eng. ''page file, paging file,<ref>[http://windows.microsoft.com/hr-HR/windows7/What-is-virtual-memory Microsoft] Što je virtualna memorija? (Microsoftov prijevod izraza paging file) </ref><ref>[http://windows.microsoft.com/en-US/windows7/What-is-virtual-memory Microsoft] What is virtual memory? (engleski izvornik radi usporedbe s Microsoftovim prijevodom na hrvatski) </ref> swap file'') je [[datoteka]]. Moguće ju je ručno povećati ili smanjiti. Može se rasporediti na više fizičkih [[tvrdi disk|tvrdih diskova]]. Operacijski sustavi također mogu sami odrediti najprikladniju veličinu ove datoteke.
-U računalnim [[operacijski sustav|operacijskim sustavima]], '''straničenje''' (eng. ''paging'')<ref>[http://www.zemris.fer.hr/predmeti/os1/stranicenje.html FER - Zavod za elektroniku, mikroelektroniku i inteligentne sustave] Straničenje na zahtjev</ref> je jedan od načina [[upravljanje memorijom|upravljanja memorijom]] kojima računalo može pohraniti i preuzimati [[podatak (računalstvo)|podatke]] radi uporabe u glavnoj memoriji. U straničenjskoj šemi upravljanja memorijom, operacijski sustav preuzima podatke iz sekundarnog spremišta u obliku blokova podataka iste veličine zvanih "[[stranica (računalna memorija)|stranice]]" (eng. ''pages'').  Glavna prednost straničenja prema [[memorijska segmentacija|memorijskoj segmentaciji]] je ta što dopušta fizičkoj adresi procesa biti [[kontiguitet|nekontiguiranom]]. Prije nego se rabilo straničenje, sustavi su morali kontiguozno smjestiti cijele programe, što je prouzročivalo razne probleme s [[skladištenje računalnih podataka|pohranom]] i [[fragmentiranje (računalstvo)|fragmentiranjem]].<ref>{{Cite book
+U računalnim [[operacijski sustav|operacijskim sustavima]], '''straničenje''' (eng. ''paging'')<ref>[http://www.zemris.fer.hr/predmeti/os1/stranicenje.html FER - Zavod za elektroniku, mikroelektroniku i inteligentne sustave] Straničenje na zahtjev</ref> je jedan od načina [[upravljanje memorijom|upravljanja memorijom]] kojima računalo može pohraniti i preuzimati [[podatak (računalstvo)|podatke]] radi uporabe u glavnoj memoriji. U straničenjskoj šemi upravljanja memorijom, operacijski sustav preuzima podatke iz sekundarnog spremišta u obliku blokova podataka iste veličine zvanih "[[stranica (računalna memorija)|stranice]]" (eng. ''pages'').  Glavna prednost straničenja prema [[memorijska segmentacija|memorijskoj segmentaciji]] je ta što dopušta fizičkoj adresi procesa biti [[kontiguitet|nekontiguiranom]]. Prije nego se rabilo straničenje, sustavi su morali kontiguozno smjestiti cijele programe, što je prouzročivalo razne probleme s [[skladištenje računalnih podataka|pohranom]] i [[fragmentiranje (računalstvo)|fragmentiranjem]].<ref>{{Citiranje knjige
    | contribution = Virtual memory systems
    | title = Encyclopedia of computer science and technology