Razlika između inačica stranice »Arheološki park San Agustín«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Arheološki park San Agustín'''-->{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Arheološki park San Agustín
|ime mjesta = Arheološki park San Agustín
|slika = Parque Arqueológico de San Agustín - Tumb with deity.jpg
|slika = Parque Arqueológico de San Agustín - Tumb with deity.jpg
Redak 41: Redak 41:


==Izvori==
==Izvori==
{{commonscat|San Agustín, Huila}}
 
{{izvori}}
{{izvori}}


Trenutačna izmjena od 09:52, 7. svibnja 2022.

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

San Agustín (španjolski za "Sveti Augustin") je grad i istoimena općina u kolumbijskom departmanu Huila, oko 227 km od glavnog grada departmana, Neive. Izvorno ga je osnovao Španjolac Alejo Astudillo 1752. godine, ali su ga napali i uništili lokalni indijanci, te je današnje naselje osnovao Lucas de Herazo y Mendigaña 1790. godine. Naselje ima površinu od 1310 km² i oko 30.000 stanovnika (22,7 stanovnika/km ²) koji se uglavnom bave turizmom. Nalazi se na visini od 1.730 m i ima ugodnu klimu prosječne godišnje temperature od 18 °C[1].

Naselje San Augustin

San Agustín je najpoznatiji po pretkolumbovskom arheološkom lokalitetu na kojemu je pronađeno više od 300 vjerskih spomenika i megalitskih skulptura civilizacije koja je svoje zlatno doba doživjela od 1.-8. stoljeća. Upravo je po naselju San Agustín cijela ova sjevernoandska kultura dobila naziv "kultura San Agustín".

Arheološki park San Agustín je osnovan kako bi se zaštitili njegovi spomenici i 1995. godine je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama zbog "najveće koncentracije vjerskih spomenika i megalitskih skulptura u Južnoj Americi, smještenih u spektakularnom krajoliku".

Odlike

Grobnica božanstva podaprta ratnicima
Ulaz u Bosque de las Estatuas

Velik dio ovog područja je bogat arheološki krajolik s dokazima drevnih putova, granica polja, odvodnih jaraka i umjetnih platformi, kao i brojnih nadgrobnih spomenika. To je sveta zemlja, mjesto hodočašća i štovanja predaka. Ovi arhajski stražari, neki viši od 4 m i teški po nekoliko tona, isklesani su od vulkanskog tufa i andezita i pretpostavlja se kako su imale sepulkralnu (grobnu) ulogu[2]. Neki su zaštićeni pogrebnim sobama, monolitnim sarkofazima i ukopima, a predstavljaju božanstva s prijetećim licima, mitske ratnike naoružane s palicama, okruglih očiju i jaguarskih zuba. Glavna skupina arheoloških spomenika su Las Mesitas (umjetni humci, terase, nadgrobni spomenici i kameni kipovi), te Fuente de Lavapatas (vjerski spomenik isklesan u kamenom koritu na izvoru potoka) i Bosque de las Estatuas (tj. "Šuma skulptura", primjeri kamenih kipova iz cijele regije).

Najstariji opis ovog arheološkog lokaliteta je onaj kapucinskog monaha Juana de Santa Gertrudisa u njegovj knjizi "Prirodna čudesa" iz 1756. godine. No, znanstvena istraživanja na ovom području su počela tek 1914. godine pod vodstvom njemačkog profesora Konrada Theodora Preussa, a najtemeljitije ih je istražio Gerardo Reichel-Dolmatoff (1966.).

Znanstvenici se ne mogu složiti oko datiranja lokaliteta jer iako većina pretpostavlja kako su spomenici nastali od 1. do 8. stoljeća, neki zastupaju mišljenje kako su stari čak 13.000 godina, dok drugi smatraju kako su nastali netom prije Španjolskog osvajanja. Njihovi stvaratelji nisu ostavili pisanih spomenika, a misterij produbljuju prikazi životinja kojih nema u Americi, kao što su gorile i slonovi iz Afrike, dok neki ljudski likovi na glavama nose turbane[3].

  • Isklesano korito potoka Lavapatas
  • Antropomorfna skulptura u parku San Augustin
  • Zoomorfna skulptura
  • Idol trudnoće unutar dolmena
  • Dolmeni grobnice u San Augustinu

Izvori

  1. ↑ Službena stranica grada (šp.) Preuzeto 12. siječnja 2012.
  2. ↑ Wonders of the World, AA Publishing, 1991., str. 203 ISBN 0749531886
  3. ↑ Thomas, Colombia’s Valley of the Statues na earthoria.com (engl.) preuzeto 12. siječnja 2012.

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Kolumbiji
Flag of UNESCO.svgKulturna dobra (6)Kolumbijska zastava
Prirodna dobra (2)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna svjetska baština (10)
Karneval Barranquilla (2008.) • Festival svetog Franje Asiškog u Quidbóu (2012.) • Marimba glazba i tradicionalni napjevi južnopacifičke obale Kolumbije2 (2010.) • Karneval Negros y Blancos (2009.) • Procesija Velikog tjedna u Popayánu (2008.) • Kulturni prostor San Basilio de Palenque (2008.) • Tradicionalna Vallenato glazba regije Magdalena* (2015.) • Normativni sustav zajednice Wayuu koji provode pütchipü’üi (palabrero) (2010.) • Tradicionalna znanja jaguarskih šamana naroda Yuruparí (2010.)
1 Zajednička svjetska baština Čilea, Bolivije, Argentine, Ekvadora, Kolumbije i Perua; 2 Zajedno s Ekvadorom; * Svjetska baština u opasnosti


Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Arheološki_park_San_Agustín&oldid=506854"