More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web) |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
== Politički angažman == | == Politički angažman == | ||
Stanimirović je tijekom [[bitka za Vukovar|bitke za Vukovar]] 1991. bio pričuvni časnik na čelu sanitetske službe [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]].<ref name=Flego2>{{ | Stanimirović je tijekom [[bitka za Vukovar|bitke za Vukovar]] 1991. bio pričuvni časnik na čelu sanitetske službe [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]].<ref name=Flego2>{{Citiranje novina |title="Stanimirović ne govori istinu, neka ga DORH istraži" |author=Flego, Miroslav |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/stanimirovic-ne-govori-istinu-neka-ga-dorh-istrazi-clanak-213709 |newspaper=[[Večernji list]] |date=9 November 2010 |accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref><ref name=Flego>{{Citiranje novina |title="Ljeposava Stanimirović 1991. prikrivala srpske zločine" |author=Flego, Miroslav |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/ljeposava-stanimirovic-1991-prikrivala-srpske-zlocine-clanak-307620 |newspaper=[[Večernji list]] |date=6 July 2011 |accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref> Jugoslavenska vojska postavila ga je 1992. za direktora vukovarske bolnice, a političar je postao 1993. godine.<ref name=Bradaric>{{Citiranje novina |title=Stanimirović: Sve sam rekao Haagu, mogu opet i DORH-u! |author=Bradarić, Branimir |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/stanimirovic-sve-sam-rekao-haagu-mogu-opet-dorh-u-clanak-213249 |newspaper=[[Večernji list]] |date=8 November 2010 |accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref> Stanimirović je bio okupacijski gradonačelnik [[Vukovar]]a dok je grad bio pod srpskom okupacijom. Bio je ministar-koordinator bez lisnice u "Vladi" okupacijske "Republike Srpske Krajine". | ||
U članku koji je Stanimirović g. 1993. objavio u okupacijskim novinama "Vojska Krajine"("BK") broj 7-8, na str. 43., pod naslovom "Bolnica u pravom ruhu",prva rečenica glasi: "Tog 18. novembra 1991. pao je i posljednji bastion, posljednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru - vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar...". Članak je potpisao kao prim. dr. Vojislav Stanimirović, a uz članak je objelodanjena i fotografija bolnice,s potpisom: "Bolnica 'Sveti Sava'". Budući da se upravo uz tu bolnicu veže [[Ovčara|pokolj u Ovčari]], ta je tvrdnja izazvala zgražanje u hrvatskim medijima nakon što je objavljena pred [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|hrvatske parlamentarne izbore 2003.]]. Stanimirović je izjavio da su tu tvrdnju nadopisali urednici lista.<ref name=Butigan>{{ | U članku koji je Stanimirović g. 1993. objavio u okupacijskim novinama "Vojska Krajine"("BK") broj 7-8, na str. 43., pod naslovom "Bolnica u pravom ruhu",prva rečenica glasi: "Tog 18. novembra 1991. pao je i posljednji bastion, posljednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru - vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar...". Članak je potpisao kao prim. dr. Vojislav Stanimirović, a uz članak je objelodanjena i fotografija bolnice,s potpisom: "Bolnica 'Sveti Sava'". Budući da se upravo uz tu bolnicu veže [[Ovčara|pokolj u Ovčari]], ta je tvrdnja izazvala zgražanje u hrvatskim medijima nakon što je objavljena pred [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|hrvatske parlamentarne izbore 2003.]]. Stanimirović je izjavio da su tu tvrdnju nadopisali urednici lista.<ref name=Butigan>{{Citiranje novina |title=Vojislav Stanimirović: Nije istina da su Srbi počeli rat u Vukovaru |author=Butigan, Sanja |url=http://www.jutarnji.hr/vojislav-stanimirovic-za--politiku---nije-istina-da-su-srbi-poceli-rat-u-vukovaru--/901543/ |newspaper=[[Jutarnji list]] |date=7 November 2010 |accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref> | ||
Stanimirović je 1995. primio orden za posebne ratne zasluge u ratu u Podunavlju od [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u Banjoj Luci.<ref name=Dalje>{{ | Stanimirović je 1995. primio orden za posebne ratne zasluge u ratu u Podunavlju od [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u Banjoj Luci.<ref name=Dalje>{{Citiranje web |url=http://dalje.com/hr-hrvatska/hsp--srbija-jaca-medjunarodni-polozaj-na-teret-zrtava-iz-domovinskog-rata/325330 |title=HSP: Srbija jača međunarodni položaj na teret žrtava iz Domovinskog rata |author= |date=3 November 2010 |work= |publisher=Dalje.com |accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref> | ||
U procesu mirne reintegracije bio je predsjednik prijelaznog Izvršnog vijeća za Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem. | U procesu mirne reintegracije bio je predsjednik prijelaznog Izvršnog vijeća za Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem. | ||
Posljednja izmjena od 8. prosinac 2021. u 12:07
Vojislav Stanimirović (Tovarnik, 5. kolovoza 1953.), hrvatski je psihijatar i političar srpske nacionalnosti.
Školovanje i usavršavanje
Završio je Medicinski fakultet u Beogradu. Specijalizirao se na području psihijatrije te stekao zvanje primarijusa. Kao liječnik specijalist – psihijatar radio je u Bolnici u Vukovaru.
Dobitnik je Nagrade Nikola Tesla koju mu je dodijelilo Srpsko narodno vijeće za razvoj srpskih institucija u Hrvatskoj.[1]
Politički angažman
Stanimirović je tijekom bitke za Vukovar 1991. bio pričuvni časnik na čelu sanitetske službe Jugoslavenske narodne armije.[2][3] Jugoslavenska vojska postavila ga je 1992. za direktora vukovarske bolnice, a političar je postao 1993. godine.[4] Stanimirović je bio okupacijski gradonačelnik Vukovara dok je grad bio pod srpskom okupacijom. Bio je ministar-koordinator bez lisnice u "Vladi" okupacijske "Republike Srpske Krajine".
U članku koji je Stanimirović g. 1993. objavio u okupacijskim novinama "Vojska Krajine"("BK") broj 7-8, na str. 43., pod naslovom "Bolnica u pravom ruhu",prva rečenica glasi: "Tog 18. novembra 1991. pao je i posljednji bastion, posljednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru - vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar...". Članak je potpisao kao prim. dr. Vojislav Stanimirović, a uz članak je objelodanjena i fotografija bolnice,s potpisom: "Bolnica 'Sveti Sava'". Budući da se upravo uz tu bolnicu veže pokolj u Ovčari, ta je tvrdnja izazvala zgražanje u hrvatskim medijima nakon što je objavljena pred hrvatske parlamentarne izbore 2003.. Stanimirović je izjavio da su tu tvrdnju nadopisali urednici lista.[5]
Stanimirović je 1995. primio orden za posebne ratne zasluge u ratu u Podunavlju od Radovana Karadžića u Banjoj Luci.[6]
U procesu mirne reintegracije bio je predsjednik prijelaznog Izvršnog vijeća za Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem.
Jedan je od osnivača Samostalne demokratske srpske stranke 1997. godine u Vukovaru i njen predsjednik od osnutka.
Bio je zastupnik u Županijskom domu Hrvatskog sabora od 1997. do 2000. godine, a u dva navrata i zastupnik SDSS-a i predsjednik Kluba zastupnika SDSS-a u Hrvatskom saboru između 2003. i 2008. godine. U petom sazivu Sabora bio je član Odbora za europske integracije te Odbora za ravnopravnost spolova.[7] Izabran je i u šesti saziv početkom 2008. godine da bi u listopadu iste godine mandat stavio u mirovanje kada ga je zamjenio Mile Horvat. U tom periodu u Saboru je bio član Odbora za financije i državni proračun i Odbora za razvoj i obnovu.[8]
Osječko Županijsko državno odvjetništvo je 2016. odbacilo kaznenu prijavu novinarke Karoline Vidović Krišto i povjesničara Josipa Jurčevića protiv Stanimirovića za ratni zločin protiv ratnih ranjenika i bolesnika te civilnog stanovništva, navodeći kako “nije potvrđena sumnja da je Stanimirović počinio zločine za koje se tom prijavom tereti”.[9]
Izvori
- ↑ http://www.nacional.hr/clanak/99147/uz-glamurozno-slavlje-snv-a-kakav-je-danas-polozaj-srba-u-hrvatskoj
- ↑ Flego, Miroslav (9. studeni 2010.). ""Stanimirović ne govori istinu, neka ga DORH istraži"". Večernji list. http://www.vecernji.hr/vijesti/stanimirovic-ne-govori-istinu-neka-ga-dorh-istrazi-clanak-213709 Pristupljeno 29. studeni 2011. (hrv.)
- ↑ Flego, Miroslav (6. srpanj 2011.). ""Ljeposava Stanimirović 1991. prikrivala srpske zločine"". Večernji list. http://www.vecernji.hr/vijesti/ljeposava-stanimirovic-1991-prikrivala-srpske-zlocine-clanak-307620 Pristupljeno 29. studeni 2011. (hrv.)
- ↑ Bradarić, Branimir (8. studeni 2010.). "Stanimirović: Sve sam rekao Haagu, mogu opet i DORH-u!". Večernji list. http://www.vecernji.hr/vijesti/stanimirovic-sve-sam-rekao-haagu-mogu-opet-dorh-u-clanak-213249 Pristupljeno 29. studeni 2011. (hrv.)
- ↑ Butigan, Sanja (7. studeni 2010.). "Vojislav Stanimirović: Nije istina da su Srbi počeli rat u Vukovaru". Jutarnji list. http://www.jutarnji.hr/vojislav-stanimirovic-za--politiku---nije-istina-da-su-srbi-poceli-rat-u-vukovaru--/901543/ Pristupljeno 29. studeni 2011. (hrv.)
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}}, (hrv.)