Razlika između inačica stranice »Soninke jezik«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Soninke jezik'''-->'''Soninke jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=snk snk]; ostali nazivi: marka, maraka, sarakole, sarakule, sarawule, serahuli, silabe, toubakai, wakore, gadyaga, aswanik, diawara, sarahole, sarahuli, walpre), značajan jezik skupine [[mande jezici|mande]], kojim govori oko 1.250.000 u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Afriki]]. Većina od 700.000 govornika živi u [[Mali]]ju (1991), ostali u [[Senegal]]u 250.000 (2007 LeClerc), [[gambija|Gambiji]] 156.000 (2006), [[Mauritanija|Mauritaniji]] 39.000 (2006), Gvineji Bisau 5.000 (2005 LeClerc)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=snk Ethnologue (16th)]</ref>.
Soninke jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=snk snk]; ostali nazivi: marka, maraka, sarakole, sarakule, sarawule, serahuli, silabe, toubakai, wakore, gadyaga, aswanik, diawara, sarahole, sarahuli, walpre), značajan jezik skupine [[mande jezici|mande]], kojim govori oko 1.250.000 u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Afriki]]. Većina od 700.000 govornika živi u [[Mali]]ju (1991), ostali u [[Senegal]]u 250.000 (2007 LeClerc), [[gambija|Gambiji]] 156.000 (2006), [[Mauritanija|Mauritaniji]] 39.000 (2006), Gvineji Bisau 5.000 (2005 LeClerc)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=snk Ethnologue (16th)]</ref>.


Jezik soninke jedini je predstavnim istoimene podskupine, šire skupine [[Soninke-Boso jezici|soninke-boso]]. Ima nekoliko dijalekata: azer (adjer, aser) [snk-aze], kinbakka [snk-kin], xenqenna [snk-xen], gadyaga [snk-gad].
Jezik soninke jedini je predstavnim istoimene podskupine, šire skupine [[Soninke-Boso jezici|soninke-boso]]. Ima nekoliko dijalekata: azer (adjer, aser) [snk-aze], kinbakka [snk-kin], xenqenna [snk-xen], gadyaga [snk-gad].

Trenutačna izmjena od 21:33, 24. ožujka 2022.

Soninke jezik (ISO 639-3: snk; ostali nazivi: marka, maraka, sarakole, sarakule, sarawule, serahuli, silabe, toubakai, wakore, gadyaga, aswanik, diawara, sarahole, sarahuli, walpre), značajan jezik skupine mande, kojim govori oko 1.250.000 u Zapadnoj Afriki. Većina od 700.000 govornika živi u Maliju (1991), ostali u Senegalu 250.000 (2007 LeClerc), Gambiji 156.000 (2006), Mauritaniji 39.000 (2006), Gvineji Bisau 5.000 (2005 LeClerc)[1].

Jezik soninke jedini je predstavnim istoimene podskupine, šire skupine soninke-boso. Ima nekoliko dijalekata: azer (adjer, aser) [snk-aze], kinbakka [snk-kin], xenqenna [snk-xen], gadyaga [snk-gad].

Nacionalni jezik u maliju, jean od službenih u Senegalu. Svoj jezik nazivaju soninkanxaane. Za njega postoji i naziv marka, ali nije isto što i Marka [rkm] iz Burkina Faso|Burkine Faso koji pripada skupini Manding.

Soninke se etnički sastoje od 3 glavne skupine Marka, Nono i Aser ,a majvažnija plemena su Sisse, Drame, Sylla i Kante[2].

Skupina Diawara koja živi među Soninkama govori njihovim dijalektom ali etnički sebe smatraju različitima od Soninki. Diaware žive kao pastiri na masivu Soninke u selima od po nekliko stotina ljudi svako. Njihovo ime jedan je od alternativnih naziva za jezik soninke[3]

Izvori

Vanjske poveznice