Otoro jezik: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Otoro jezik'''-->'''Otoro jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=otr otr]; isto i dhitoro, kawama, kawarma, litoro, utoro), [[kordofanski jezici|kordofanski]] jezik iz [[Sudan]]a, kojim govori oko 10.000 ljudi (2001)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=otr Ethnologue (16th)]</ref> u planinskoj regiji Nuba u provinciji [[Kordofan]].
Otoro jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=otr otr]; isto i dhitoro, kawama, kawarma, litoro, utoro), [[kordofanski jezici|kordofanski]] jezik iz [[Sudan]]a, kojim govori oko 10.000 ljudi (2001)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=otr Ethnologue (16th)]</ref> u planinskoj regiji Nuba u provinciji [[Kordofan]].


Otoro je jedini predstavnik [[ebang-Logol jezici|ebang-logolske]] poskupine utoro. Ima četiri dijalekta: dugujur, dukwara, dorobe i dogoridi. U upotrebi je i [[sudanski arapski]] [apd].
Otoro je jedini predstavnik [[ebang-Logol jezici|ebang-logolske]] poskupine utoro. Ima četiri dijalekta: dugujur, dukwara, dorobe i dogoridi. U upotrebi je i [[sudanski arapski]] [apd].

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 17:28

Otoro jezik (ISO 639-3: otr; isto i dhitoro, kawama, kawarma, litoro, utoro), kordofanski jezik iz Sudana, kojim govori oko 10.000 ljudi (2001)[1] u planinskoj regiji Nuba u provinciji Kordofan.

Otoro je jedini predstavnik ebang-logolske poskupine utoro. Ima četiri dijalekta: dugujur, dukwara, dorobe i dogoridi. U upotrebi je i sudanski arapski [apd].

Izvori

Vanjske poveznice