Razlika između inačica stranice »Pojedinac«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Pojedinac'''-->'''Pojedinac''' ili [[latinizam]] '''individua''' pojedinačno je biće, jedinka, cjelovita [[osoba]], koja se razlikuje od svih drugih [[ljudi]]. U [[filozofija|filozofiji]], pojam individua označava autonomnu, samosvjesnu i samosvojnu jedinku, pojedinca kojem [[vlast]]ita egzistencija postaje važan [[problem]]. U [[psihoterapija|psihoterapiji]], individua je u središtu pozornosti, a definirana je kao [[sustav]] strukturirane jedinstvenosti. Cjelokupna [[psihologija]] bavi se, zapravo, individuama, njihovim iskustvom i [[ponašanje]]m, a od [[psihologija|psiholoških]] [[disciplina]] njome se najviše bave, [[psihologija]] ličnosti i klinička psihologija.  
Pojedinac''' ili [[latinizam]] '''individua''' pojedinačno je biće, jedinka, cjelovita [[osoba]], koja se razlikuje od svih drugih [[ljudi]]. U [[filozofija|filozofiji]], pojam individua označava autonomnu, samosvjesnu i samosvojnu jedinku, pojedinca kojem [[vlast]]ita egzistencija postaje važan [[problem]]. U [[psihoterapija|psihoterapiji]], individua je u središtu pozornosti, a definirana je kao [[sustav]] strukturirane jedinstvenosti. Cjelokupna [[psihologija]] bavi se, zapravo, individuama, njihovim iskustvom i [[ponašanje]]m, a od [[psihologija|psiholoških]] [[disciplina]] njome se najviše bave, [[psihologija]] ličnosti i klinička psihologija.  


[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Psihologija]]

Trenutačna izmjena od 21:09, 23. ožujka 2022.

Pojedinac ili latinizam individua pojedinačno je biće, jedinka, cjelovita osoba, koja se razlikuje od svih drugih ljudi. U filozofiji, pojam individua označava autonomnu, samosvjesnu i samosvojnu jedinku, pojedinca kojem vlastita egzistencija postaje važan problem. U psihoterapiji, individua je u središtu pozornosti, a definirana je kao sustav strukturirane jedinstvenosti. Cjelokupna psihologija bavi se, zapravo, individuama, njihovim iskustvom i ponašanjem, a od psiholoških disciplina njome se najviše bave, psihologija ličnosti i klinička psihologija.