Ana Karenjina: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz|[[Ana Karenjina (razdvojba)]]}} | |||
[[Datoteka:AnnaKareninaTitle.jpg|mini|Naslovnica ''Ane Karenjine'']] | [[Datoteka:AnnaKareninaTitle.jpg|mini|Naslovnica ''Ane Karenjine'']] | ||
'''''Ana Karenjina''''' je roman ruskog pisca [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lava Nikolajeviča Tolstoja]], koji je prvobitno objavljivan u dijelovima od [[1873.]] do [[1877.]] godine. Prva pojava romana je bila u ''„Ruskom glasniku“'' (rus. Русский Вестник), ali nije objavljen do kraja, pošto je Tolstoj došao u sukob s urednikom Mihailom Katkovim oko pitanja koja su pokrenuta u završnom dijelu. Stoga je prva pojava romana u cjelini bila u obliku knjige. | '''''Ana Karenjina''''' je roman ruskog pisca [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lava Nikolajeviča Tolstoja]], koji je prvobitno objavljivan u dijelovima od [[1873.]] do [[1877.]] godine. Prva pojava romana je bila u ''„Ruskom glasniku“'' (rus. Русский Вестник), ali nije objavljen do kraja, pošto je Tolstoj došao u sukob s urednikom Mihailom Katkovim oko pitanja koja su pokrenuta u završnom dijelu. Stoga je prva pojava romana u cjelini bila u obliku knjige. | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 12:36
Ovo je glavno značenje pojma Ana Karenjina. Za druga značenja pogledajte Ana Karenjina (razdvojba).
Ana Karenjina je roman ruskog pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja, koji je prvobitno objavljivan u dijelovima od 1873. do 1877. godine. Prva pojava romana je bila u „Ruskom glasniku“ (rus. Русский Вестник), ali nije objavljen do kraja, pošto je Tolstoj došao u sukob s urednikom Mihailom Katkovim oko pitanja koja su pokrenuta u završnom dijelu. Stoga je prva pojava romana u cjelini bila u obliku knjige.
Naširoko smatrana vrhuncem realizma, Tolstoj je ovu knjigu smatrao svojim prvim pravim romanom. Lik Ane je vjerojatno, makar djelomično, inspiriran Marijom Hartung (1832. - 1919.), starijom kćerkom ruskog pjesnika Aleksandra Puškina.
Zanimljivo je i to da je kao prototip za lik grofa Vronskog poslužio pukovnik Rajevski koji je zaista kao dobrovoljac sudjelovao u srpsko-turskom ratu i tamo poginuo.