Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ilja Iljič Mečnikov: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|znanstvenik}}' u '{{Infookvir znanstvenik | ime = | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | aut...
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ilja Iljič Mečnikov'''-->{{dodaj infookvir|znanstvenik}}
{{Infookvir znanstvenik
| ime              =
| slika            =
| slika_širina      =
| naslov            =
| datum_rođenja    =
| mjesto_rođenja    =
| datum_smrti      =
| mjesto_smrti      =
| prebivalište      =
| državljanstvo    =
| narodnost        =
| etnicitet        =
| polje            =
| radna_institucija =
| alma_mater        =
| doktorski_mentor  =
| poznat_po        =
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade          =
| web_stranica      =
| fusnote          =
}}


[[Datoteka:Illya Mechnikov.JPG|thumb|right|Ilja Iljič Mečnikov]]
[[Datoteka:Illya Mechnikov.JPG|thumb|right|Ilja Iljič Mečnikov]]

Posljednja izmjena od 15. travanj 2025. u 22:24

'
Ilja Iljič Mečnikov

Ilja Iljič Mečnikov (kraj Harkova, 15. svibnja 1845. - Pariz, 16. srpnja 1916.), ruski biolog

Jedan je od osnivača usporedne patologije, mikrobiologije, embriologije i imunobiologije. Bio je profesor na sveučilištu u Odesi. Iz političkih razloga napustio je Rusiju, otišao je 1883. godine u Messinu (Sicilija), gdje je otkrio fagocitozu. Godine 1886. vratio se u Odesu, no 1888., na Pasteurov poziv, preselio se u Pariz, organizirao u Pasteurovu institutu laboratorij, gdje je i radio do kraja života.

Istražujući fagocitozu, formulirao je 1892. godine opću teoriju o procesu upale. Razradio je teoriju o starenju kao posljedici patološke fagocitoze živčanih i drugih oslabljenih stanica, do koje dolazi zbog intoksikacije produktima bakterija u debelom crijevu. Stoga je kao lijek od "bolesti starenja" preporučivao jogurt. Za istraživanja fagocitoze dobio je 1908. Nobelovu nagradu za medicinu.