Spomenik parkovne arhitekture: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 22:34

Spomenik parkovne arhitekture (spomenik vrtne arhitekture, hortikulturni spomenik), umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park, drvored, skupina i pojedinačno stablo, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja) koji ima veću estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu ili znanstvenu vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopušteni zahvati kojima bi se promijenile ili narušile njegove neizmijenjene vrijednosti^[1].

Spomenik parkovne arhitekture proglašava županijska skupština ili Gradska skupština Grada Zagreba uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva^[1].

Povijesni razvoj[uredi | uredi kôd]

Iako parkovna arhitektura ima višestoljetnu tradiciju, početak sustavne zaštite ostvaruje se tek u 20. stoljeću. Zaštita hortikulturnih objekata u Hrvatskoj započela je početkom 1960-ih godina kada je usvojen Zakon o zaštiti prirode i regulirano pitanje spomenika parkovne arhitekture. Prvi hortikulturni spomenik u Hrvatskoj bio je arboretum Trsteno kraj Dubrovnika.

Spomenici parkovne arhitekture u Hrvatskoj[uredi | uredi kôd]

Spomenik parkovne arhitekture je jedna od devet vrsta zaštićenih područja u Hrvatskoj. Namjena mu je očuvanje umjetno oblikovanog prostora odnosno stabla koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost. Razina upravljanja je županijska. Proglašava ga predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave.^[2]

Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park) koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu i odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se ne narušavaju vrijednosti zbog kojih je zaštićen.^[3]

U Republici Hrvatskoj zaštićeno je 119 spomenika parkovne arhitekture.^[3] Među njima su:

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ ^1,0 ^1,1 Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, 70/2005)
↑ Kategorije zaštićenih područja Zavod za zaštitu okoliša i prirode. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske. 1. svibnja 2020. Pristupljeno 5. studenoga 2020. [1] Uvjeti korištenja: Sadržaji sa stranica haop.hr mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora, osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora. Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka.
↑ ^3,0 ^3,1 Ostala zaštićena područja Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske. Pristupljeno 5. studenoga 2020. [2] Uvjeti korištenja: Sadržaji sa stranica gov.hr mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora, osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora. Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka.

Više informacija[uredi | uredi kôd]

parkovna arhitektura

[Zakon-1] 1,0 ^1,1 Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, 70/2005)

[HAOP-2] Kategorije zaštićenih područja Zavod za zaštitu okoliša i prirode. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske. 1. svibnja 2020. Pristupljeno 5. studenoga 2020. [1] Uvjeti korištenja: Sadržaji sa stranica haop.hr mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora, osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora. Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka.

[MZOE-3] 3,0 ^3,1 Ostala zaštićena područja Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske. Pristupljeno 5. studenoga 2020. [2] Uvjeti korištenja: Sadržaji sa stranica gov.hr mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora, osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora. Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka.

[1]

[2]

[3]

Inačica od 30. rujan 2021. u 01:07 uredi WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 518.330 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 22:34 uredi ukloni ovu izmjenu WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 518.330 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Spomenik parkovne arhitekture'''-->'''~~Spomenik parkovne arhitekture''' ('''spomenik vrtne arhitekture''', '''hortikulturni spomenik'''), umjetno oblikovani prostor ([[perivoj]], [[botanički vrt]], [[arboretum]], [[gradski park]], [[drvored]], skupina i pojedinačno [[stablo]], kao i drugi oblici [[vrt]]nog i [[krajobrazna arhitektura\|parkovnog oblikovanja]]) koji ima veću [[estetika\|estetsku]], [[stil]]sku, [[umjetnost\|umjetničku]], [[kultura\|kulturno]]-[[povijest\|povijesnu]] ili [[znanost\|znanstvenu]] vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopušteni zahvati kojima bi se promijenile ili narušile njegove neizmijenjene vrijednosti<ref name="Zakon">[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/288893.html Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, 70/2005)]</ref>.		Spomenik parkovne arhitekture''' ('''spomenik vrtne arhitekture''', '''hortikulturni spomenik'''), umjetno oblikovani prostor ([[perivoj]], [[botanički vrt]], [[arboretum]], [[gradski park]], [[drvored]], skupina i pojedinačno [[stablo]], kao i drugi oblici [[vrt]]nog i [[krajobrazna arhitektura\|parkovnog oblikovanja]]) koji ima veću [[estetika\|estetsku]], [[stil]]sku, [[umjetnost\|umjetničku]], [[kultura\|kulturno]]-[[povijest\|povijesnu]] ili [[znanost\|znanstvenu]] vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopušteni zahvati kojima bi se promijenile ili narušile njegove neizmijenjene vrijednosti<ref name="Zakon">[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/288893.html Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, 70/2005)]</ref>.

	Spomenik parkovne arhitekture proglašava [[županijska skupština]] ili [[Gradska skupština Grada Zagreba]] uz prethodno pribavljenu suglasnost [[Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva\|Ministarstva]]<ref name="Zakon"/>.		Spomenik parkovne arhitekture proglašava [[županijska skupština]] ili [[Gradska skupština Grada Zagreba]] uz prethodno pribavljenu suglasnost [[Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva\|Ministarstva]]<ref name="Zakon"/>.