Quaestor sacri palatii: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Quaestor sacri palatii''' ([[starogrčki jezik|starogrčki]] κοιαίστωρ/κυαίστωρ τοῦ ἱεροῦ παλατίου, pojednostavljeno ὁ κοιαίστωρ/κυαίστωρ), na hrvatskom jeziku doslovno "[[kvestor]] svete palače") je [[kasna antika|kasno]]-[[Rimsko Carstvo|rimska]] i [[Bizantsko Carstvo|bizantska]] titula koja se rabila za visoke carske službenike zadužene za izradu nacrta zakona. Vjerojatno najpoznatiji ''quaestor'' u povijesti bio je [[Tribonijan]], koji je za cara [[Justinijan I.|Justinijana]] izradio znameniti zakonik ''[[Corpus iuris civilis]]''. Titula je kasnije u Bizantu promijenila značenje, odnosno njeni nositelji su umjesto zakonodavne preuzeli upravne dužnosti, uglavnom vezane uz upravu [[Konstantinopol]]a. Do 14. stoljeća je titula postala tek počasna. | |||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
* {{ | * {{Citiranje knjige |title=The Imperial Administrative System of the Ninth Century - With a Revised Text of the Kletorologion of Philotheos |last=Bury |first=John B. |authorlink=J. B. Bury |year=1911 |publisher=Oxford University Publishing}} | ||
* {{ | * {{Citiranje knjige | editor-last=Kazhdan | editor-first=Alexander | editor-link=Alexander Kazhdan |year=1991 | title=[[Oxford Dictionary of Byzantium]] | publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-504652-6}} | ||
* {{ | * {{Citiranje knjige | title=Ruling the later Roman Empire | first=Christopher |last=Kelly | publisher=Harvard University Press | year=2004 | isbn=978-0-674-01564-7 | url=http://books.google.com/books?id=HhXx67fX7hoC}} | ||
[[Kategorija:Bizant]] | [[Kategorija:Bizant]] | ||
[[Kategorija:Stari Rim]] | [[Kategorija:Stari Rim]] | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 08:59
Quaestor sacri palatii (starogrčki κοιαίστωρ/κυαίστωρ τοῦ ἱεροῦ παλατίου, pojednostavljeno ὁ κοιαίστωρ/κυαίστωρ), na hrvatskom jeziku doslovno "kvestor svete palače") je kasno-rimska i bizantska titula koja se rabila za visoke carske službenike zadužene za izradu nacrta zakona. Vjerojatno najpoznatiji quaestor u povijesti bio je Tribonijan, koji je za cara Justinijana izradio znameniti zakonik Corpus iuris civilis. Titula je kasnije u Bizantu promijenila značenje, odnosno njeni nositelji su umjesto zakonodavne preuzeli upravne dužnosti, uglavnom vezane uz upravu Konstantinopola. Do 14. stoljeća je titula postala tek počasna.
Izvori
• Nepoznat parametar:
authorlink• Nepoznat parametar:
• Nepoznat parametar:
• Nepoznat parametar:
editor-last• Nepoznat parametar:
editor-first• Nepoznat parametar:
editor-linkKelly, Christopher (2004) Ruling the later Roman Empire. http://books.google.com/books?id=HhXx67fX7hoC.