Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

API: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +)
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''API'''-->{{drugoznačenje2|[[API (razdvojba)]]}}
{{drugoznačenje2|[[API (razdvojba)]]}}
'''Aplikacijsko programsko sučelje'''<ref>{{cite web |url=http://lab405.fesb.hr/igraf/Frames/fP2_4.htm |title=Računarska grafika. Grafički standardi |work=Inženjerska grafika |author=D.Begušić |publisher=Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split |accessdate=11. svibnja 2011}}</ref><ref>{{cite web |url=http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=377609  |author=Marko Knežević |title=Aplikacijsko programsko sučelje protokola SIP za senzorska očitanja |work=Hrvatska znanstvena bibliografija |publisher=Institut Ruđer Bošković |accessdate=11. svibnja 2011.}}</ref> ({{en|application programming interface, API}}) ili '''sučelje za programiranje aplikacija''' je skup određenih pravila i specifikacija koje programeri slijede tako da se mogu služiti uslugama ili resursima [[operacijski sustav|operacijskog sustava]] ili nekog drugog složenog programa kao standardne biblioteke rutina (funkcija, procedura, metoda), struktura podataka, objekata i protokola.
'''Aplikacijsko programsko sučelje'''<ref>{{Citiranje weba |url=http://lab405.fesb.hr/igraf/Frames/fP2_4.htm |title=Računarska grafika. Grafički standardi |work=Inženjerska grafika |author=D.Begušić |publisher=Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split |accessdate=11. svibnja 2011}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=377609  |author=Marko Knežević |title=Aplikacijsko programsko sučelje protokola SIP za senzorska očitanja |work=Hrvatska znanstvena bibliografija |publisher=Institut Ruđer Bošković |accessdate=11. svibnja 2011.}}</ref> ({{en|application programming interface, API}}) ili '''sučelje za programiranje aplikacija''' je skup određenih pravila i specifikacija koje programeri slijede tako da se mogu služiti uslugama ili resursima [[operacijski sustav|operacijskog sustava]] ili nekog drugog složenog programa kao standardne biblioteke rutina (funkcija, procedura, metoda), struktura podataka, objekata i protokola.


Na primjer s [[programski jezik|programskim jezicima]] kao [[Java (programski jezik)|Java]], [[C (programski jezik)|C]] i [[Python (programski jezik)|Python]] dolazi skup osnovnih aplikacijskih programskih sučelja dok specifični API-ji dolaze s programskim paketima posebne namjene kao što su [[Google Maps]], [[MySQL]], [[Facebook|Facebook Platform]].
Na primjer s [[programski jezik|programskim jezicima]] kao [[Java (programski jezik)|Java]], [[C (programski jezik)|C]] i [[Python (programski jezik)|Python]] dolazi skup osnovnih aplikacijskih programskih sučelja dok specifični API-ji dolaze s programskim paketima posebne namjene kao što su [[Google Maps]], [[MySQL]], [[Facebook|Facebook Platform]].

Posljednja izmjena od 3. siječanj 2022. u 01:18

Za druga značenja, pogledajte API (razdvojba).

Aplikacijsko programsko sučelje[1][2] (engl. application programming interface, API) ili sučelje za programiranje aplikacija je skup određenih pravila i specifikacija koje programeri slijede tako da se mogu služiti uslugama ili resursima operacijskog sustava ili nekog drugog složenog programa kao standardne biblioteke rutina (funkcija, procedura, metoda), struktura podataka, objekata i protokola.

Na primjer s programskim jezicima kao Java, C i Python dolazi skup osnovnih aplikacijskih programskih sučelja dok specifični API-ji dolaze s programskim paketima posebne namjene kao što su Google Maps, MySQL, Facebook Platform.

Korištenjem API-ja omogućava programerima koristiti rad drugih programera štedeći vrijeme i trud koji je potreban da se napiše neki složeni program, pri čemu svi programeri koriste iste standarde. Napretkom u operacijskim sustavima, osobito napretkom u grafičkom korisničkom sučelju API je nezaobilazan u stvaranju novih aplikacija. Umjesto da se programi pišu novi iz temelja, programeri nastavljaju na radu drugih.

Izvori

  1. D.Begušić. "Računarska grafika. Grafički standardi". Inženjerska grafika. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split. http://lab405.fesb.hr/igraf/Frames/fP2_4.htm Pristupljeno 11. svibnja 2011 
  2. Marko Knežević. "Aplikacijsko programsko sučelje protokola SIP za senzorska očitanja". Hrvatska znanstvena bibliografija. Institut Ruđer Bošković. http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=377609 Pristupljeno 11. svibnja 2011. 
Sadržaj