Nimba: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{fr}}' u '{{fra oznaka}}'
 
(Nisu prikazane 3 međuinačice 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Nimba'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Nimba'''-->{{UNESCO svjetska baština
|ime mjesta = Strogi rezervat prirode planine Nimba
|ime mjesta = Strogi rezervat prirode planine Nimba
|slika = Mont Nimba landscape.jpg
|slika = Mont Nimba landscape.jpg
Redak 15: Redak 15:
Nacionalni park planine Nimba ima površinu od oko 180&nbsp;km² i upisan je 1981. godine na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao jedno od velikih utočišta divljih životinja kao što su: [[Cibetke]], [[Dujker antilope]], ali i ugrožene vrste poput [[Viviparnost|Vibiparne]] nimbske [[krastača|krastače]] (''Nimbaphrynoides occidentalis''), te jedinstvenih [[Čimpanze|čimpanzi]] koje rabe alatke.
Nacionalni park planine Nimba ima površinu od oko 180&nbsp;km² i upisan je 1981. godine na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao jedno od velikih utočišta divljih životinja kao što su: [[Cibetke]], [[Dujker antilope]], ali i ugrožene vrste poput [[Viviparnost|Vibiparne]] nimbske [[krastača|krastače]] (''Nimbaphrynoides occidentalis''), te jedinstvenih [[Čimpanze|čimpanzi]] koje rabe alatke.


Koncesija rudarenja željeza na prostorima zaštićenog lokaliteta i priliv velikog broja izbjeglica na Gvinejskom dijelu parka dovelo je do upisivanja parka na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] 1992. godine<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/155 |title=Mount Nimba Strict Nature Reserve |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>.
Koncesija rudarenja željeza na prostorima zaštićenog lokaliteta i priliv velikog broja izbjeglica na Gvinejskom dijelu parka dovelo je do upisivanja parka na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] 1992. godine<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/155 |title=Mount Nimba Strict Nature Reserve |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>.


==Izvori==
==Izvori==
Redak 24: Redak 24:
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
* [http://www.tlcafrica.com/tlc_mountains.htm TLC Africa]
* [http://www.tlcafrica.com/tlc_mountains.htm TLC Africa]
* [http://maps.msn.com/%28bxh5nr55ij02yj45ygmqgn55%29/map.aspx?lats1=7.561111&lons1=-8.464444&alts1=14&regn1=2 MSN Map] {{fr}} Posjećeno 29. ožujka 2011.
* [http://maps.msn.com/%28bxh5nr55ij02yj45ygmqgn55%29/map.aspx?lats1=7.561111&lons1=-8.464444&alts1=14&regn1=2 MSN Map] {{fra oznaka}} Posjećeno 29. ožujka 2011.


{{coord|07|60|30|N|08|39|10|W|type:city_region:SA|display=title}}
{{coord|07|60|30|N|08|39|10|W|type:city_region:SA|display=title}}

Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 02:54

Strogi rezervat prirode planine Nimba
Pogreška pri izradbi sličice: Svjetska baštinaUNESCO
Strogi rezervat prirode planine Nimba
Obala Bjelokosti
Gvineja
Godina uvrštenja: 1981. (5. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: ix, x
Ugroženost: 1992.-
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/155 UNESCO

Planina Nimba, Mont Nouon ili Mont Richard-Molard, poznat i kao Gvinejska kralježnica, je planinski masiv koji se proteže između triju država u zapadnoj Africi, Liberije, Gvineje i Obale Bjelokosti. Najviši vrh mu je Mont Nimba visine 1.752 m (najviši vrh Gvineje i Obale Bjelokosti), a najveća naselja su mu Yekepa na zapadu (Liberija) i Bossou (Gvineja). Odmah ispod gustih šuma na njezinim obroncima protežu se prostrane savane pašnjaka bogatih biljnim i životinjskim vrstama.

Pogreška pri izradbi sličice:
Čimpanza u rezervatu planine Nimba

Osim Liberijskog dijela cijela planina je danas strogi rezervat prirode planine Nimba, nacionalni park koji dijele Gvineja i Obala Bjelokosti; ali postoji prijedlog da mu se pripoji i dio u Liberiji.

Nacionalni park planine Nimba ima površinu od oko 180 km² i upisan je 1981. godine na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi kao jedno od velikih utočišta divljih životinja kao što su: Cibetke, Dujker antilope, ali i ugrožene vrste poput Vibiparne nimbske krastače (Nimbaphrynoides occidentalis), te jedinstvenih čimpanzi koje rabe alatke.

Koncesija rudarenja željeza na prostorima zaštićenog lokaliteta i priliv velikog broja izbjeglica na Gvinejskom dijelu parka dovelo je do upisivanja parka na popis ugroženih mjesta svjetske baštine 1992. godine[1].

Izvori

  1. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  • Diedrich Westermann, Edwin William Smith i Cyril Daryll Forde, Africa, 1951., Oxford University Press. str. 335. OCLC 50238863
  • John Charles Pugh i W. B. Morgan, West Africa, 1969., London: Methuen. ISBN 0416269001

Vanjske poveznice