More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''M(.*)'''-->' u '' |
||
| Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[dATOTEKA:Notitia Dignitatum - Magister Officiorum.jpg|thumb|desno|250px|Oznake istočnog ''magistera officiorum'' prikazane u ''[[Notitia Dignitatum]]''.]] | |||
'''Magister officiorum''' (na [[latinski jezik|latinskom]] doslovno "Gospodar ureda", [[starogrčki jezik|starogrčki]] μάγιστρος τῶν ὀφφικίων ''magistros tōn offikiōn'') bila je jedna od najvažnijih administrativnih funkcija, odnosno titula u [[Kasna antika|kasnom]] [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]] i prvim stoljećima [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog Carstva]]. | '''Magister officiorum''' (na [[latinski jezik|latinskom]] doslovno "Gospodar ureda", [[starogrčki jezik|starogrčki]] μάγιστρος τῶν ὀφφικίων ''magistros tōn offikiōn'') bila je jedna od najvažnijih administrativnih funkcija, odnosno titula u [[Kasna antika|kasnom]] [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]] i prvim stoljećima [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog Carstva]]. | ||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
==Literatura== | ==Literatura== | ||
* {{ | * {{Citiranje knjige |title=The Imperial Administrative System of the Ninth Century - With a Revised Text of the Kletorologion of Philotheos |last=Bury |first=John B. |authorlink=J. B. Bury |year=1911 |publisher=Oxford University Publishing}} | ||
* {{ | * {{Citiranje knjige | editor-last=Kazhdan | editor-first=Alexander | editor-link=Alexander Kazhdan |year=1991 | title=[[Oxford Dictionary of Byzantium]] | publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-504652-6}} | ||
* {{ | * {{Citiranje knjige | title=Ruling the later Roman Empire | first=Christopher |last=Kelly | publisher=Harvard University Press | year=2004 | isbn=9780674015647 | url=http://books.google.com/?id=HhXx67fX7hoC | postscript=<!--None-->}} | ||
* {{ | * {{Citiranje knjige | first=Christopher | last=Kelly | chapter=Bureaucracy and Government | title=The Cambridge Companion to the Age of Constantine | editor-last=Lenski | editor-first=Noel | year=2006 | publisher=Cambridge University Press | isbn=978-0-521-52157-4}} | ||
* {{ | * {{Citiranje knjige | editor1-last=Martindale | editor1-first=John R. | editor2-last=Jones |editor2-first=A.H.M. | editor3-last= Morris | editor3-first= J. | title=The Prosopography of the Later Roman Empire | volume=II | year=1980 | publisher=Cambridge University Press | isbn=978-0521201599}} | ||
* {{ | * {{Citiranje knjige |title=The Reign of Leo VI (886.-912.): Politics and People |last=Tougher |first=Shaun |year=1997 |publisher=BRILL |isbn=978-9004097775 | url=http://books.google.com/?id=iPquae5A4zIC}} | ||
[[Kategorija:Stari Rim]] | [[Kategorija:Stari Rim]] | ||
[[Kategorija:Bizant]] | [[Kategorija:Bizant]] | ||
Posljednja izmjena od 29. svibanj 2025. u 10:25
Magister officiorum (na latinskom doslovno "Gospodar ureda", starogrčki μάγιστρος τῶν ὀφφικίων magistros tōn offikiōn) bila je jedna od najvažnijih administrativnih funkcija, odnosno titula u kasnom Rimskom Carstvu i prvim stoljećima Bizantskog Carstva.
Iako neki povjesničari njen nastanak dovode u vezu s uvođenjem dominata pod Dioklecijanom 284. prvi potpuno pouzdani podaci govore da se 320. pojavila pod carem Konstantinom. On je uveo magistera kao službenika neposredno podređenog sebi, a koji je ispod sebe imao četiri različita ureda - sacra scrinia - od kojih je svaki na čelu imao vlastitog načelnika, odnosno magistera. Uredi su bili: scrinium memoriae (carski sekretarijat i arhiva), scrinium epistularum (zadužen za vanjske poslove), scrinium libellorum (odgovaranje na žalbe i peticije podanika) i scrinium epistolarum Graecarum (zadužen za prevođenje dokumenata sa latinskog na grčki i obrnuto). Funkcija je vrlo stekla izuzetnu važnost, dijelom zato što je njome Konstantin htio umanjiti dotadašnju važnost pretorijanskog prefekta. Godine 395. je pod Arkadijem magister officiorum dobio dodatne ovlasti - nad carskom gardom (Scholae Palatinae) i carskim arsenalima.
Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva funkciju su zadržali ostrogotski kraljevi Italije, dok se u Bizantu zadržala sve do 8. stoljeća kada je počela gubiti ovlasti i dobila tek ceremonijalno značenje. Potpuno je iščezla u 11. stoljeću.
Literatura
- Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.