Razlika između inačica stranice »Makedonska ćirilica«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Makedonska ćirilica''' ili '''makedonska azbuka''' (македонска азбука) je službeno pismo u [[Makedonija|Makedoniji]] i jedino pismo u [[makedonski jezik|makedonskom]]. Suvremena makedonska azbukа se temelji na azbuci [[Krste Petkov Misirkov|Krsta Misirkova]]<ref>Nekolku zboroi za makedonckijot literaturen jazik, Za Makedonckite raboti, Krste Misirkov, Sofija, 1903.</ref> i [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]]. Naime, svi današnji makedonski glasovi su bili rabljeni u Misirkovom djelu, ali grafemi nisu bili isti. Tako su iz srpske azbuke uvedena slova ''љ, њ, j'' umjesto staromakedonskih slova ''л’, н’ и i'', a umjesto slovo ''џ'' koristio se [[digraf]] ''дж'' (dž). | |||
==Azbuka== | ==Azbuka== | ||
Trenutačna izmjena od 12:08, 23. ožujka 2022.
Makedonska ćirilica ili makedonska azbuka (македонска азбука) je službeno pismo u Makedoniji i jedino pismo u makedonskom. Suvremena makedonska azbukа se temelji na azbuci Krsta Misirkova[1] i Vuka Karadžića. Naime, svi današnji makedonski glasovi su bili rabljeni u Misirkovom djelu, ali grafemi nisu bili isti. Tako su iz srpske azbuke uvedena slova љ, њ, j umjesto staromakedonskih slova л’, н’ и i, a umjesto slovo џ koristio se digraf дж (dž).
Azbuka
Makedonska azbuka ima 31 glas, i to su:
- velika slova
| А /a/ |
Б /b/ |
В /v/ |
Г /ɡ/ |
Д /d/ |
Ѓ /ɟ/ |
Е /ɛ/ |
Ж /ʒ/ |
З /z/ |
Ѕ /ʣ/ |
| И /i/ |
Ј /j/ |
К /k/ |
Л /l/ |
Љ /ʎ/ |
М /m/ |
Н /n/ |
Њ /ɲ/ |
О /ɔ/ |
П /p/ |
Р /r/ |
| С /s/ |
Т /t/ |
Ќ /c/ |
У /u/ |
Ф /f/ |
Х /h/ |
Ц /ʦ/ |
Ч /ʧ/ |
Џ /ʤ/ |
Ш /ʃ/ |
- mala slova
| а /a/ |
б /b/ |
в /v/ |
г /ɡ/ |
д /d/ |
ѓ /ɟ/ |
е /ɛ/ |
ж /ʒ/ |
з /z/ |
ѕ /ʣ/ |
| и /i/ |
ј /j/ |
к /k/ |
л /l/ |
љ /ʎ/ |
м /m/ |
н /n/ |
њ /ɲ/ |
о /ɔ/ |
п /p/ |
р /r/ |
| с /s/ |
т /t/ |
ќ /c/ |
у /u/ |
ф /f/ |
х /h/ |
ц /ʦ/ |
ч /ʧ/ |
џ /ʤ/ |
ш /ʃ/ |
- Napomena: Rukopisno pismo ove azbuke je veoma različito.
Azbuka makedonskih prosvjetitelja
Ova azbuka se ne razlikuje mnogo od današnje inačice. Razlike su u grafemima t.j. glasovi u obje verzije su iste, ali grafemi različiti. Tako se danas, umjesto starih makedonskih grafema upotrebljuju srpske posuđenice (ovo važi samo za slova џ, њ, љ i ј, dok su ostali isti kao u staroj makedonskoj azbuci). [2]
| Velika slova | ||||||||||||||||||||||||||||||
| А | Б | В | Г | Д | Г’ | Е | Ж | З | Дз | И | І | К | Л | Л’ | М | Н | Н’ | О | П | Р | С | Т | К’ | У | Ф | Х | Ц | Ч | Дж | Ш |
| Mala slova | ||||||||||||||||||||||||||||||
| а | б | в | г | д | г’ | е | ж | з | дз | и | і | к | л | л’ | м | н | н’ | о | п | р | с | т | к’ | у | ф | х | ц | ч | дж | ш |
Većina makedonskih prosvjetitelja je rabila ovu inačicu za pisanje. Često se umjesto izostavnika (apostrofa) rabilo mali jer.