Razlika između inačica stranice »Zilog Z80«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 5: Redak 5:
==Povijest==
==Povijest==


Nakon rada na mikroprocesoru [[Intel 8080]], [[Federico Faggin]] je krajem [[1974.]] napustio [[Intel]] i skupa s [[Ralph Ungermann|Raplhom Ungermannom]] osnovao tvrtku [[Zilog]]. U srpnju [[1976.]] Z80 je bio spreman za tržište.<ref>{{harvnb|Anderson|1994|p=51 }}</ref> Mikroprocesor Z80 bio je dizajniran da bude binarno kompatibilan s mikroprocesorom Intel 8080<ref>{{harvnb|Anderson|1994|p=57 }}</ref><ref name="brock">{{cite book | title = The second information revolution | last = Brock | first = Gerald W. | publisher = Harvard University Press | year = 2003 | isbn = 9780674011786 }}</ref> tako da se većina izvornog koda za 8080, osobito izvorni kod za operacijski sustav [[CP/M]], mogla izvoditi na Z80 bez promjena. Sudizajner mikroprocesora [[Intel 4004]] i [[Intel 8080]] [[Masatoshi Shima]], pridonio je razvoju Z80.<ref name="InfoWorld Nov 1982">{{cite journal | title=History of the 8-bit: travelling far in a short time | journal=InfoWorld | volume=4 | issue=47 | pages=pp. 58–60 | publisher=Popular Computing Inc. | location=Palo Alto, CA | date=November 29, 1982 | url=http://books.google.com/books?id=HjAEAAAAMBAJ&pg=PA58 | issn=0199-6649 }}</ref><ref name="Electronics Aug 1976">{{cite journal | last=Shima | first=Masatoshi | authorlink=Masatoshi Shima | coauthors=Federico Faggin; Ralph Ungermann | title=Z-80 chip set heralds third microprocessor generation | journal=Electronics | volume=49 | issue=17 | pages=pp. 32–33 McGraw–Hill | location=New York | date=August 19, 1976 }}</ref>
Nakon rada na mikroprocesoru [[Intel 8080]], [[Federico Faggin]] je krajem [[1974.]] napustio [[Intel]] i skupa s [[Ralph Ungermann|Raplhom Ungermannom]] osnovao tvrtku [[Zilog]]. U srpnju [[1976.]] Z80 je bio spreman za tržište.<ref>{{harvnb|Anderson|1994|p=51 }}</ref> Mikroprocesor Z80 bio je dizajniran da bude binarno kompatibilan s mikroprocesorom Intel 8080<ref>{{harvnb|Anderson|1994|p=57 }}</ref><ref name="brock">{{Citiranje knjige | title = The second information revolution | last = Brock | first = Gerald W. | publisher = Harvard University Press | year = 2003 | isbn = 9780674011786 }}</ref> tako da se većina izvornog koda za 8080, osobito izvorni kod za operacijski sustav [[CP/M]], mogla izvoditi na Z80 bez promjena. Sudizajner mikroprocesora [[Intel 4004]] i [[Intel 8080]] [[Masatoshi Shima]], pridonio je razvoju Z80.<ref name="InfoWorld Nov 1982">{{cite journal | title=History of the 8-bit: travelling far in a short time | journal=InfoWorld | volume=4 | issue=47 | pages=pp. 58–60 | publisher=Popular Computing Inc. | location=Palo Alto, CA | date=November 29, 1982 | url=http://books.google.com/books?id=HjAEAAAAMBAJ&pg=PA58 | issn=0199-6649 }}</ref><ref name="Electronics Aug 1976">{{cite journal | last=Shima | first=Masatoshi | authorlink=Masatoshi Shima | coauthors=Federico Faggin; Ralph Ungermann | title=Z-80 chip set heralds third microprocessor generation | journal=Electronics | volume=49 | issue=17 | pages=pp. 32–33 McGraw–Hill | location=New York | date=August 19, 1976 }}</ref>


Z80 je nudio mnoga unaprijeđenja u odnosu na 8080:<ref name="brock" />
Z80 je nudio mnoga unaprijeđenja u odnosu na 8080:<ref name="brock" />


* poboljšani [[skup naredbi]] <ref>{{cite book | title = Introduction to Microprocessors | author = Mathur | page = 111 | isbn = 9780074602225 | quote = Registarska arhitektura Z80 bila je inovativnija nego od Intel 8085 }}</ref> uključujući manipulaciju bitova, pomicanje memorijskih blokova, U/I blok, i naredbe za pretraživanje bajtova<ref>{{harvnb|Ciarcia|1981|pp=31,32 }}</ref>
* poboljšani [[skup naredbi]] <ref>{{Citiranje knjige | title = Introduction to Microprocessors | author = Mathur | page = 111 | isbn = 9780074602225 | quote = Registarska arhitektura Z80 bila je inovativnija nego od Intel 8085 }}</ref> uključujući manipulaciju bitova, pomicanje memorijskih blokova, U/I blok, i naredbe za pretraživanje bajtova<ref>{{harvnb|Ciarcia|1981|pp=31,32 }}</ref>
* novi [[indeksni registar|indeksni registri]]: IX i IY s naredbama koje omogućavaju adresiranje ''osnova+pomak''
* novi [[indeksni registar|indeksni registri]]: IX i IY s naredbama koje omogućavaju adresiranje ''osnova+pomak''
* bolji sistem prekida
* bolji sistem prekida
** više automatizirani i opći prekidni vektorski sistem, tzv. ''mod 2'', kao i utvrđen vektorski sistem za prekide, te ''mod 1'', jednostavan sistem za prekide za sustave koje imaju osnovno sklopovlje  (''mod 0''  je sistem prekida u 8080-kompatibilnom modu).<ref name="interruptmodes">{{cite book | title = The circuits and filters handbook | author = Wai-Kai Chen | page = 1943 | publisher = [[CRC Press]] | year = 2002 | isbn = 9780849309120 | quote = interrupt processing commences according to the interrupt method stipulated by the IM ''i'', ''i''=0, 1, or 2, instruction. If ''i''=1, for direct method, the PC is loaded with 0038H. If ''i''=0, for vectored method, the interrupting device has the opportunity to place the op-code for one byte . If ''i''=2, for indirect vector method, the interrupting device must then place a byte . The Z80 then uses this byte where one of 128 interrupt vectors can be selected by the byte . }}</ref>
** više automatizirani i opći prekidni vektorski sistem, tzv. ''mod 2'', kao i utvrđen vektorski sistem za prekide, te ''mod 1'', jednostavan sistem za prekide za sustave koje imaju osnovno sklopovlje  (''mod 0''  je sistem prekida u 8080-kompatibilnom modu).<ref name="interruptmodes">{{Citiranje knjige | title = The circuits and filters handbook | author = Wai-Kai Chen | page = 1943 | publisher = [[CRC Press]] | year = 2002 | isbn = 9780849309120 | quote = interrupt processing commences according to the interrupt method stipulated by the IM ''i'', ''i''=0, 1, or 2, instruction. If ''i''=1, for direct method, the PC is loaded with 0038H. If ''i''=0, for vectored method, the interrupting device has the opportunity to place the op-code for one byte . If ''i''=2, for indirect vector method, the interrupting device must then place a byte . The Z80 then uses this byte where one of 128 interrupt vectors can be selected by the byte . }}</ref>
** nemaskirani prekid (non maskable interrupt (NMI)) koji se može koristiti u slučajevima kada se prekida napajanje, ili/i za prekide visoke važnosti (ovo omogućava minimalističkim sistemima zasnovanim na Z80 lako uvođenje prekida sa dva nivoa  ''mod 1'').
** nemaskirani prekid (non maskable interrupt (NMI)) koji se može koristiti u slučajevima kada se prekida napajanje, ili/i za prekide visoke važnosti (ovo omogućava minimalističkim sistemima zasnovanim na Z80 lako uvođenje prekida sa dva nivoa  ''mod 1'').
** dva odvojena skupa registara datoteke koji su se vrlo brzo mogli zamijeniti, što se koristilo za ubrzanje obrade prekida
** dva odvojena skupa registara datoteke koji su se vrlo brzo mogli zamijeniti, što se koristilo za ubrzanje obrade prekida
Redak 21: Redak 21:
** jednostruke sabirnice (''8080 imao je višestruke sabirnice, koje su slale signale za stanje mikroprocesora na istoj sabirnici preko koje su se slali podatci'')
** jednostruke sabirnice (''8080 imao je višestruke sabirnice, koje su slale signale za stanje mikroprocesora na istoj sabirnici preko koje su se slali podatci'')


Z80 je bio veoma popularan na tržištu, i preuzeo je veliki dio tržišta koje je imao Intel 8080 i Intel 8085,<ref>{{cite web | url = http://www.andreadrian.de/oldcpu/Z80_number_cruncher.html | title = Z80, the 8-bit Number Cruncher | last = Adrian | first = Andre }}</ref> i postao je jedan od najpopularnijih 8-bitnih mikroprocesora.<ref>{{cite book | title = The Seybold report on professional computing | publisher = Seybold Publications | year = 1983 | quote = In the 8-bit world, the two most popular microcomputers are the Z80 and 6502 computer chips. }}</ref> Za uspjeh Z80 u početku zaslužno je jednostavno sklopovlje za napajanje, sat, te ugrađeno sklopovlje za osvježavanje DRAMa. Ovo je omogućavalo dizajnerima stvaranje sistema s minimalno potrebnim sekundarnim sklopovljem.
Z80 je bio veoma popularan na tržištu, i preuzeo je veliki dio tržišta koje je imao Intel 8080 i Intel 8085,<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.andreadrian.de/oldcpu/Z80_number_cruncher.html | title = Z80, the 8-bit Number Cruncher | last = Adrian | first = Andre }}</ref> i postao je jedan od najpopularnijih 8-bitnih mikroprocesora.<ref>{{Citiranje knjige | title = The Seybold report on professional computing | publisher = Seybold Publications | year = 1983 | quote = In the 8-bit world, the two most popular microcomputers are the Z80 and 6502 computer chips. }}</ref> Za uspjeh Z80 u početku zaslužno je jednostavno sklopovlje za napajanje, sat, te ugrađeno sklopovlje za osvježavanje DRAMa. Ovo je omogućavalo dizajnerima stvaranje sistema s minimalno potrebnim sekundarnim sklopovljem.


U prvim izvedbama Z80 se izrađivao koristeći [[NMOS]] tehnologiju, koja je ogranićavala brzinu sata na 2,5&nbsp;[[MHz]], te 4&nbsp;MHz (Z80A), do 6 (Z80B) i 8&nbsp;MHz (Z80H).<ref>{{cite book | title = Popular Computing | publisher = [[McGraw-Hill]] | year = 1983 | page = 15 }}</ref><ref>{{cite journal | work = [[InfoWorld]] | last = Markoff| first=John | title = Zilog's speedy Z80 soups up 8-bit to 16-bit perfofrmance | publisher = InfoWorld Media Group | date = 18 October 1982 | page = 1 | issn = 0199-6649 }}</ref>
U prvim izvedbama Z80 se izrađivao koristeći [[NMOS]] tehnologiju, koja je ogranićavala brzinu sata na 2,5&nbsp;[[MHz]], te 4&nbsp;MHz (Z80A), do 6 (Z80B) i 8&nbsp;MHz (Z80H).<ref>{{Citiranje knjige | title = Popular Computing | publisher = [[McGraw-Hill]] | year = 1983 | page = 15 }}</ref><ref>{{cite journal | work = [[InfoWorld]] | last = Markoff| first=John | title = Zilog's speedy Z80 soups up 8-bit to 16-bit perfofrmance | publisher = InfoWorld Media Group | date = 18 October 1982 | page = 1 | issn = 0199-6649 }}</ref>
[[CMOS]] inačica imala je frekvecije sata od  4&nbsp;MHz do 20&nbsp;MHz. Ova gornja granica se odnosi na inačice Z80 koje se prodavaju danas. CMOS inačica omogućava nisku potrošnju prilikom stanja hibernacije, i tokom hibernacije zadržava se stanje sistema tako što je uvedena mjera gdje je donja granica brzine sata jednaka nuli.  
[[CMOS]] inačica imala je frekvecije sata od  4&nbsp;MHz do 20&nbsp;MHz. Ova gornja granica se odnosi na inačice Z80 koje se prodavaju danas. CMOS inačica omogućava nisku potrošnju prilikom stanja hibernacije, i tokom hibernacije zadržava se stanje sistema tako što je uvedena mjera gdje je donja granica brzine sata jednaka nuli.  
Potpuno kompatibilni derivati mikroprocesora Z80: [[HD64180]]/[[Z180]]<ref>{{cite book | title = Electronic design | publisher = Hayden | year = 1988 | page = 142| quote = In addition to supporting the entire Z80 instruction set, the Z180 }}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.z80.info/z80lives.htm | title = The Z80 Lives! | last = Ganssle | first = Jack G. | year = 1992| quote = The designers picked an architecture compatible with the Z80, giving Z80 users a completely software compatible upgrade path. The 64180 processor runs every Z80 instruction exactly as a Z80 does }}</ref> i [[eZ80]] trenutno mogu raditi do 33 (HD64180/Z180) i 50&nbsp;MHz (eZ80).
Potpuno kompatibilni derivati mikroprocesora Z80: [[HD64180]]/[[Z180]]<ref>{{Citiranje knjige | title = Electronic design | publisher = Hayden | year = 1988 | page = 142| quote = In addition to supporting the entire Z80 instruction set, the Z180 }}</ref><ref>{{Citiranje weba | url = http://www.z80.info/z80lives.htm | title = The Z80 Lives! | last = Ganssle | first = Jack G. | year = 1992| quote = The designers picked an architecture compatible with the Z80, giving Z80 users a completely software compatible upgrade path. The 64180 processor runs every Z80 instruction exactly as a Z80 does }}</ref> i [[eZ80]] trenutno mogu raditi do 33 (HD64180/Z180) i 50&nbsp;MHz (eZ80).


==Značajke==
==Značajke==

Trenutačna izmjena od 21:13, 9. prosinca 2021.

Z80 : raspored iglica i dimenzije

Zilog Z80 je 8-bitni mikroprocesor kojeg je dizajnirala i proizvodila američka tvrtka Zilog od srpnja 1976. sve do danas. Z80 se koristio u mnogim računalskim sistemima, kao i u vojne svrhe. Skupa sa svojim klonovima i derivatima Z80 je jedan od najrasprostranjenijih mikroprocesorskih obitelji svih vremena. Zajedno s obitelji mikroprocesora MOS Technology 6502 dominira 8-bitnom računalskom scenom od kasnih 1970-tih do sredine 1980-tih. Glavni dizajner Z80 bio je Federico Faggin, koji nakon rada na mikroprocesoru Intel 8080, krajem 1974. zajedno s Ralphom Ungermannom osniva Zilog. Oko dizajna Z80 pomogao je Masatoshi Shima, koji je sudjelovao u dizajnu mikroprocesora Intel 4004 i 8080. Arhitektura Z80 bila je binarno sukladna sa 8080, tako se većina koda s mikroprocesora 8080 s manjim promjenama mogla izvoditi izravno na Z80. Ovo je osobito pomoglo kod prepravljanja operacijskog sustava CP/M, što je pomoglo da se Z80 brzo rasprostrani na tržištu zbog bogate ponude programskih jezika i alata.

Povijest

Nakon rada na mikroprocesoru Intel 8080, Federico Faggin je krajem 1974. napustio Intel i skupa s Raplhom Ungermannom osnovao tvrtku Zilog. U srpnju 1976. Z80 je bio spreman za tržište.[1] Mikroprocesor Z80 bio je dizajniran da bude binarno kompatibilan s mikroprocesorom Intel 8080[2][3] tako da se većina izvornog koda za 8080, osobito izvorni kod za operacijski sustav CP/M, mogla izvoditi na Z80 bez promjena. Sudizajner mikroprocesora Intel 4004 i Intel 8080 Masatoshi Shima, pridonio je razvoju Z80.[4][5]

Z80 je nudio mnoga unaprijeđenja u odnosu na 8080:[3]

  • poboljšani skup naredbi [6] uključujući manipulaciju bitova, pomicanje memorijskih blokova, U/I blok, i naredbe za pretraživanje bajtova[7]
  • novi indeksni registri: IX i IY s naredbama koje omogućavaju adresiranje osnova+pomak
  • bolji sistem prekida
    • više automatizirani i opći prekidni vektorski sistem, tzv. mod 2, kao i utvrđen vektorski sistem za prekide, te mod 1, jednostavan sistem za prekide za sustave koje imaju osnovno sklopovlje (mod 0 je sistem prekida u 8080-kompatibilnom modu).[8]
    • nemaskirani prekid (non maskable interrupt (NMI)) koji se može koristiti u slučajevima kada se prekida napajanje, ili/i za prekide visoke važnosti (ovo omogućava minimalističkim sistemima zasnovanim na Z80 lako uvođenje prekida sa dva nivoa mod 1).
    • dva odvojena skupa registara datoteke koji su se vrlo brzo mogli zamijeniti, što se koristilo za ubrzanje obrade prekida
  • pojednostavljeni sklopovski zahtjevi za napajanje, radni takt te spajanje s memorijom i U/I uređajima za sklopovlje za napajanje, stvaranje signala za satni takt, i spajanje s memorijom i ulazno izlaznim jedinicama
    • jednostruko napajanje od 5 V (za pokretanje 8080 bilo je potrebno imati napone -5 V, +5 V i +12 V)
    • jednofazni 5 V takt (8080 je treba dvofazni generator satnog takta)
    • ugrađeno sklopovlje za osvježivanje dinamične memorije DRAM
    • jednostruke sabirnice (8080 imao je višestruke sabirnice, koje su slale signale za stanje mikroprocesora na istoj sabirnici preko koje su se slali podatci)

Z80 je bio veoma popularan na tržištu, i preuzeo je veliki dio tržišta koje je imao Intel 8080 i Intel 8085,[9] i postao je jedan od najpopularnijih 8-bitnih mikroprocesora.[10] Za uspjeh Z80 u početku zaslužno je jednostavno sklopovlje za napajanje, sat, te ugrađeno sklopovlje za osvježavanje DRAMa. Ovo je omogućavalo dizajnerima stvaranje sistema s minimalno potrebnim sekundarnim sklopovljem.

U prvim izvedbama Z80 se izrađivao koristeći NMOS tehnologiju, koja je ogranićavala brzinu sata na 2,5 MHz, te 4 MHz (Z80A), do 6 (Z80B) i 8 MHz (Z80H).[11][12] CMOS inačica imala je frekvecije sata od 4 MHz do 20 MHz. Ova gornja granica se odnosi na inačice Z80 koje se prodavaju danas. CMOS inačica omogućava nisku potrošnju prilikom stanja hibernacije, i tokom hibernacije zadržava se stanje sistema tako što je uvedena mjera gdje je donja granica brzine sata jednaka nuli. Potpuno kompatibilni derivati mikroprocesora Z80: HD64180/Z180[13][14] i eZ80 trenutno mogu raditi do 33 (HD64180/Z180) i 50 MHz (eZ80).

Značajke

Naredbe

Inačice

Z80A

Z80B

Utjecaj

Vidi još

Izvori

  1. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  2. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  3. ↑ 3,0 3,1 Brock, Gerald W. (2003). The second information revolution. Harvard University Press. ISBN 9780674011786 
  4. ↑ "History of the 8-bit: travelling far in a short time". InfoWorld (Palo Alto, CA: Popular Computing Inc.) 4 (47): pp. 58–60. 29. studenoga 1982.. ISSN 0199-6649. http://books.google.com/books?id=HjAEAAAAMBAJ&pg=PA58 
  5. ↑ Shima, Masatoshi; Federico Faggin; Ralph Ungermann (19. kolovoza 1976.). "Z-80 chip set heralds third microprocessor generation". Electronics (New York) 49 (17): pp. 32–33 McGraw–Hill 
  6. ↑ Mathur. Introduction to Microprocessors. str. 111. ISBN 9780074602225. "Registarska arhitektura Z80 bila je inovativnija nego od Intel 8085" 
  7. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  8. ↑ Wai-Kai Chen (2002). The circuits and filters handbook. CRC Press. str. 1943. ISBN 9780849309120. "interrupt processing commences according to the interrupt method stipulated by the IM i, i=0, 1, or 2, instruction. If i=1, for direct method, the PC is loaded with 0038H. If i=0, for vectored method, the interrupting device has the opportunity to place the op-code for one byte . If i=2, for indirect vector method, the interrupting device must then place a byte . The Z80 then uses this byte where one of 128 interrupt vectors can be selected by the byte ." 
  9. ↑ Adrian, Andre. "Z80, the 8-bit Number Cruncher". http://www.andreadrian.de/oldcpu/Z80_number_cruncher.html 
  10. ↑ The Seybold report on professional computing. Seybold Publications. 1983. "In the 8-bit world, the two most popular microcomputers are the Z80 and 6502 computer chips." 
  11. ↑ Popular Computing. McGraw-Hill. 1983. str. 15 
  12. ↑ Markoff, John (18. listopada 1982.). "Zilog's speedy Z80 soups up 8-bit to 16-bit perfofrmance". InfoWorld (InfoWorld Media Group): 1. ISSN 0199-6649 
  13. ↑ Electronic design. Hayden. 1988. str. 142. "In addition to supporting the entire Z80 instruction set, the Z180" 
  14. ↑ Ganssle, Jack G. (1992). "The Z80 Lives!". http://www.z80.info/z80lives.htm. "The designers picked an architecture compatible with the Z80, giving Z80 users a completely software compatible upgrade path. The 64180 processor runs every Z80 instruction exactly as a Z80 does" 

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Zilog_Z80&oldid=377301"