Razlika između inačica stranice »Campa«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
Oznaka: poveznice na razdvojbe
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Campa'''-->[[Datoteka:Flickr - Ministério da Cultura - Acre, AC (38).jpg|mini|Ashaninka Indijanac sa Aldeje (selo) Apiwtxa.]]
[[Datoteka:Flickr - Ministério da Cultura - Acre, AC (38).jpg|mini|Ashaninka Indijanac sa Aldeje (selo) Apiwtxa.]]
'''Campa''' (Kampa, Asháninca, Ashaninka), skupina indijanskih plemena naseljenih u [[Peru]]u i [[brazil]]skoj državi [[acre (federalna brazilska država)|Acre]] u bazenima rijeka [[Urubamba]], Ene, [[Tambo (rijeka u Peruu)|Tambo]], gornja [[Perene]], Pachitea, Pichis i gornja [[Ucayali]], te u regijama Montaña i [[Gran Pajonal]].  
'''Campa''' (Kampa, Asháninca, Ashaninka), skupina indijanskih plemena naseljenih u [[Peru]]u i [[brazil]]skoj državi [[acre (federalna brazilska država)|Acre]] u bazenima rijeka [[Urubamba]], Ene, [[Tambo (rijeka u Peruu)|Tambo]], gornja [[Perene]], Pachitea, Pichis i gornja [[Ucayali]], te u regijama Montaña i [[Gran Pajonal]].  



Trenutačna izmjena od 06:18, 7. svibnja 2022.

Ashaninka Indijanac sa Aldeje (selo) Apiwtxa.

Campa (Kampa, Asháninca, Ashaninka), skupina indijanskih plemena naseljenih u Peruu i brazilskoj državi Acre u bazenima rijeka Urubamba, Ene, Tambo, gornja Perene, Pachitea, Pichis i gornja Ucayali, te u regijama Montaña i Gran Pajonal.

Jezično pripadaju porodici arawak, a njihove skupine govore nekoliko jezika, to su Antaniri, Anti, Camatica, Campa, Catongo, Chicheren, Pangoa, Qumbiri, Quirinairi, Tampa, Ugunichiri i Unini[1]

Povijesno, znanstvrenici i misionari identificirali su njihove brojne podgrupe, poimence: Amiemhuaca, Amapati, Antaniri, Atiri, Amatsenge, Curanmo, Capiri, Cobaro, Chonta, Cuyentemari, Menearo, Manua, Nanerna, Nesahuaca, Pangoa, Pilcosumi, Pisiatari, Quintimiri, Satipo, Sepuanabo, Sangireni, Tasío, Unconino i Zagoreni. [2]

Danas etnolozi i lingvisti priznaju sljedeće poddivizije: Ashaninca, Caquinte, Nomatsiguenga, Pajonalino, Campa del Alto Perené, Campa del Pichis i Ucayalino.

U prvi kontakt sa Europljanima dolaze 1635. Danas im je osnovna nošnja kushma, tipična u Peruu[3]

Izvori

Vanjske poveznice