Štucanje: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
}} | }} | ||
'''Štucanje''' je kontrakcija [[Ošit|ošita]] (lat. ''diaphragma'') koja se ponavlja nekoliko puta u minuti. Kod ljudi, brz upliv zraka u pluća uzrokuje zatvaranje [[Epiglotis|epiglotisa]] stvarajući karakterističan "hik" zvuk. U medicini je poznato kao sinkrono lepršanje ošita ili engleski ''synchronous diaphragmatic flutter'' (SDF). Latinski je naziv '''singultus'''. Štucanje nije voljan čin i obuhvaća poseban refleksni luk.<ref name="emedicine">{{ | '''Štucanje''' je kontrakcija [[Ošit|ošita]] (lat. ''diaphragma'') koja se ponavlja nekoliko puta u minuti. Kod ljudi, brz upliv zraka u pluća uzrokuje zatvaranje [[Epiglotis|epiglotisa]] stvarajući karakterističan "hik" zvuk. U medicini je poznato kao sinkrono lepršanje ošita ili engleski ''synchronous diaphragmatic flutter'' (SDF). Latinski je naziv '''singultus'''. Štucanje nije voljan čin i obuhvaća poseban refleksni luk.<ref name="emedicine">{{Citiranje weba | url = http://emedicine.medscape.com/article/775746-overview | title = Hiccups | last = Wilkes | first = Garry | date = 2 August 2007 | work = eMedicine | publisher = Medscape | accessdate = 2009-04-22 }}</ref> Napadi štucanja obično prestaju sami bez intervencija. Međutim, kronično štucanje može zahtijevati medicinski tretman. | ||
== Uzroci == | == Uzroci == | ||
Štucanje uzrokuju poremećaji središnjeg i perifernoga živčanog sustava počevši od podražaja ili povrede freničnog nerva (nervus phrenicus - živac ošita) do toksičnih i metaboličkih poremećaja navedenog sustava. Nastanu i nakon uzimanja alkoholnih i gaziranih pića i začinjene hrane. Smijeh i brzo jelo mogu biti uzrok štucanju. Kemoterapija je navedena kao jedan od uzroka štucanja.<ref>{{ | Štucanje uzrokuju poremećaji središnjeg i perifernoga živčanog sustava počevši od podražaja ili povrede freničnog nerva (nervus phrenicus - živac ošita) do toksičnih i metaboličkih poremećaja navedenog sustava. Nastanu i nakon uzimanja alkoholnih i gaziranih pića i začinjene hrane. Smijeh i brzo jelo mogu biti uzrok štucanju. Kemoterapija je navedena kao jedan od uzroka štucanja.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.faqs.org/health/topics/2/Hiccups.html |title=Hiccups, Information about Hiccups |publisher=Faqs.org |date= |accessdate=2010-01-12}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.annieappleseedproject.org/hicasadreact.html |title=Hiccups: Adverse Reaction to Chemo |publisher=Annieappleseedproject.org |date=2002-05-15 |accessdate=2010-01-12}}</ref> | ||
== Filogenetska hipoteza == | == Filogenetska hipoteza == | ||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
== Tretman == | == Tretman == | ||
<div style="float:right; margin-left: 10px;">{{Zvuk 2|ime_datoteke=Hiccupsound.ogg|naslov=<small>Štucanje</small>|položaj=right}}</div> | <div style="float:right; margin-left: 10px;">{{Zvuk 2|ime_datoteke=Hiccupsound.ogg|naslov=<small>Štucanje</small>|položaj=right}}</div> | ||
Obično prestaje bez terapije. Postoje brojni tretmani u narodu kao što su prepadanje, pijenje vode, žličice octa, maslaca od kikirikija i slično. Stavljanje šećera pod jezik citirano je 1971. u časopisu New England Journal of Medicine.<ref>{{ | Obično prestaje bez terapije. Postoje brojni tretmani u narodu kao što su prepadanje, pijenje vode, žličice octa, maslaca od kikirikija i slično. Stavljanje šećera pod jezik citirano je 1971. u časopisu New England Journal of Medicine.<ref>{{Citiranje novina | title = MacGyver Tip: Cure hiccups with sugar | last= Boswell | first= Wendy | publisher = The People's Pharmacy (Lifehacker) | date = 2007-03-25 | url = http://lifehacker.com/246873/macgyver-tip-cure-hiccups-with-sugar | accessdate = 2009-11-30}}</ref> | ||
Štucanje se liječi lijekovima ako je izraženo i ne prestaje spontano. U jedne djevojke štucanje je trajalo čak 5 tjedana bez prestanka.<ref>{{ | Štucanje se liječi lijekovima ako je izraženo i ne prestaje spontano. U jedne djevojke štucanje je trajalo čak 5 tjedana bez prestanka.<ref>{{Citiranje novina | title = Teen's hiccups stop after five weeks | publisher = ABC News Online | date = 2007-03-02 | url = http://www.abc.net.au/news/newsitems/200703/s1861793.htm | accessdate = }}</ref> [[Haloperidol]] (Haldol, anti-psihotik i sedativ), [[metoclopramide]] (Reglan, gastrointestinalni stimulant), i [[chlorpromazine]] (Thorazine, jak antipsihotik) se koriste za terapiju dugotrajnih i upornih štucavica. U težim i rezistentnim slučajevima, [[baclofen]], anti-spasmodik, je ponekad potreban za supresiju štucanja. Učinkovit tretman sa sedativima često zahtijeva dozu koja pacijentu pomuti svijest i učini ga [[letargija|letargičnim]]. Stoga, liječiti ''singultus'' lijekovima nije moguće tijekom dužeg vremenskog perioda jer pacijent ne može voditi aktivan život dok prima navedene medikamente. | ||
Perzistentno i uporno štucanje zbog poremećene ravnoteže [[elektroliti|elektrolita]], manjak kalija ([[hipokalemija]] i natrija [[hiponatremija]]) može se popraviti pijenjem pića koja sadrže [[natrij]], [[kalij]] i [[bikarbonati|bikarbonate]]. Karbonati olakšavaju resorpciju kalija, ali u nekih ljudi mogu izazvati štucanje. | Perzistentno i uporno štucanje zbog poremećene ravnoteže [[elektroliti|elektrolita]], manjak kalija ([[hipokalemija]] i natrija [[hiponatremija]]) može se popraviti pijenjem pića koja sadrže [[natrij]], [[kalij]] i [[bikarbonati|bikarbonate]]. Karbonati olakšavaju resorpciju kalija, ali u nekih ljudi mogu izazvati štucanje. | ||
Posljednja izmjena od 9. prosinac 2021. u 21:44
| Klasifikacija i vanjske poveznice | |
| MKB-10 | Script error: The function "getExternalValue" does not exist. |
| MKB-10 | Script error: The function "getExternalValue" does not exist. |
| NSK | Script error: The function "getExternalValue" does not exist. |
| PubMed | Script error: The function "getExternalValue" does not exist. (eng.) |
| MeSH | Script error: The function "getExternalValue" does not exist. (eng.) |
| Medscape | Script error: The function "getExternalValue" does not exist. (eng.) |
Štucanje je kontrakcija ošita (lat. diaphragma) koja se ponavlja nekoliko puta u minuti. Kod ljudi, brz upliv zraka u pluća uzrokuje zatvaranje epiglotisa stvarajući karakterističan "hik" zvuk. U medicini je poznato kao sinkrono lepršanje ošita ili engleski synchronous diaphragmatic flutter (SDF). Latinski je naziv singultus. Štucanje nije voljan čin i obuhvaća poseban refleksni luk.[1] Napadi štucanja obično prestaju sami bez intervencija. Međutim, kronično štucanje može zahtijevati medicinski tretman.
Uzroci
Štucanje uzrokuju poremećaji središnjeg i perifernoga živčanog sustava počevši od podražaja ili povrede freničnog nerva (nervus phrenicus - živac ošita) do toksičnih i metaboličkih poremećaja navedenog sustava. Nastanu i nakon uzimanja alkoholnih i gaziranih pića i začinjene hrane. Smijeh i brzo jelo mogu biti uzrok štucanju. Kemoterapija je navedena kao jedan od uzroka štucanja.[2][3]
Filogenetska hipoteza
Christian Straus i suradnici sa Sveučilišta u Calgaryju pretpostavili su da je štucanje ostatak refleksa koji imaju vodozemci koji jednostavno gutaju zrak i vodu koristeći refleks koji odgovara refleksu štucanja kod sisavaca.[4] Kao potvrdu ovoj hipotezi navodi podatak da se tijekom fetalnog razvoja refleks štucanja razvije prije refleksa disanja. Prema tome štucanje bi bilo preteča normalne funkcije disanja.
Tretman
Štucanje Datoteka:Hiccupsound.ogg
Problemi sa slušanjem datoteke? Pogledajte pomoć.Obično prestaje bez terapije. Postoje brojni tretmani u narodu kao što su prepadanje, pijenje vode, žličice octa, maslaca od kikirikija i slično. Stavljanje šećera pod jezik citirano je 1971. u časopisu New England Journal of Medicine.[5]
Štucanje se liječi lijekovima ako je izraženo i ne prestaje spontano. U jedne djevojke štucanje je trajalo čak 5 tjedana bez prestanka.[6] Haloperidol (Haldol, anti-psihotik i sedativ), metoclopramide (Reglan, gastrointestinalni stimulant), i chlorpromazine (Thorazine, jak antipsihotik) se koriste za terapiju dugotrajnih i upornih štucavica. U težim i rezistentnim slučajevima, baclofen, anti-spasmodik, je ponekad potreban za supresiju štucanja. Učinkovit tretman sa sedativima često zahtijeva dozu koja pacijentu pomuti svijest i učini ga letargičnim. Stoga, liječiti singultus lijekovima nije moguće tijekom dužeg vremenskog perioda jer pacijent ne može voditi aktivan život dok prima navedene medikamente. Perzistentno i uporno štucanje zbog poremećene ravnoteže elektrolita, manjak kalija (hipokalemija i natrija hiponatremija) može se popraviti pijenjem pića koja sadrže natrij, kalij i bikarbonate. Karbonati olakšavaju resorpciju kalija, ali u nekih ljudi mogu izazvati štucanje.
Ocat kapan u nos je pomogao trogodišnjoj japanskoj djevojčici. Ocat može stimulirati stražnju stjenku ždrijela gdje se faringelni ogranak glosofaringealnog živca nalazi. To je aferentni dio refleksa štucanja.[7] Dr. Bryan R. Payne, neurogirurg sa Louisiana State University u New Orleansu, imao je početnih uspjeha kada je ugradio stimulator nerva vagusa (živac lutalica) u gornji dio prsnog koša. Vagus je ritmično stimuliran električnim impulsima. Food and Drug Administration (FDA), služba za davanje uporabnih dozvola za lijekove i medicinsku opremu, odobrila je uporabu vagus simulatora za liječenje epilepsije (padavice) u pojedinih pacijenata.[8]
Socijalni i kulturološki aspekt
Amerikanac Charles Osborne štucao je 68 godina, od 1922. do 1990., što mu je omogućilo da se nađe u Guinnessovoj knjizi rekorda kao čovjek koji je najduže štucao.[9]
Tinejdžerica iz države Washington, Cheyenne Motland, štucala je oko 50 puta u minuti više od 5 tjedana.[10] Njen neurolog je sugerirao da možda boluje od Touretteovog sindroma, i da je štucanje upravo "tik" koji je osobitost ovog sindroma.[11]
Christopher Sands iz Ujedinjenog Kraljevstva je štucao tri godine dok nije otkriveno da ima tumor mozga. Nakon uklanjanja dvije trećine tumora štucanje je prestalo.[12]
Također pogledajte
Vanjske poveznice
- BBC News: Why we hiccup
- Retrospective analysis of hiccups in patients at a community hospital from 1995-2000
Izvori
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Nepoznat parametar:
first8
• Nepoznat parametar:first6
• Nepoznat parametar:issue
• Nepoznat parametar:id
• Nepoznat parametar:last6
• Nepoznat parametar:last7
• Nepoznat parametar:month
• Nepoznat parametar:first7
• Nepoznat parametar:last8
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametarpmidnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarpublishernije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarpublishernije dopušten u klasinews - ↑ • Nepoznat parametar:
coauthors
• Nepoznat parametar:month
• Nepoznat parametar:issue
• Parametarpmidnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasijournal - ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarpublishernije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
publishernije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametareditionnije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarpublishernije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarpublishernije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarpublishernije dopušten u klasinews