Razlika između inačica stranice »Baniwa jezik«

Trenutačna izmjena od 08:12, 13. svibnja 2022.

Baniwa jezik (baniba, baniua do içana, baniva, dakenei, issana, kohoroxitari, maniba; ISO 639-3: bwi), jezik Indijanaca Baníwa do Içana sa srednjeg toka rijeke Içana u Brazilu i u Venezueli duž kolumbijske granice. Pripada aravačkoj porodici. Njime govori 5.460 ljudi u Brazilu (1983 SIL) i ima više dijalekata kojima se služe različite skupine: 4.057 Baniwa, 1.000 Hohodené, 403 Siusi-Tapuya (Seuci), Kadaupuritana, Sucuriyu-Tapuya, Irá-Tapuya, Kawá-Tapuya, Waliperedakenai (Ribeiro 1967); i izumrli Carútana. U Venezueli ima 610 govornika (2007 SIL) od 2.408 etničkih, a govori se u državi Amazonas^[1].

Gotovo svi se služe i španjolskim [spa]. Nekadašnji individualni jezik carútana^[2], imao je 300 govornika (2000), sada se vodi kao njegov izumrli dijalekt, a identifikator je povučen iz upotrebe^[3]. Smatra se da bi kohoroxitari mogao biti drugi naziv za baniwa.

Izvori

Vanjske poveznice

Ethnologue (14th)

[1] Ethnologue (16th)

[2] Ethnologue (15th)

[3] Change request documentation for: 2007-006

[1]

[2]

[3]

Inačica od 05:34, 21. rujna 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 08:12, 13. svibnja 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Baniwa jezik'''-->~~'''Baniwa jezik''' (baniba, baniua do içana, baniva, dakenei, issana, kohoroxitari, maniba; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=bwi bwi]), jezik Indijanaca [[Baníwa do Içana]] sa srednjeg toka rijeke Içana u Brazilu i u Venezueli duž kolumbijske granice. Pripada [[arawakan\|aravačkoj]] porodici. Njime govori 5.460 ljudi u Brazilu (1983 SIL) i ima više dijalekata kojima se služe različite skupine: 4.057 Baniwa, 1.000 [[Huhúteni\|Hohodené]], 403 [[Siusi-Tapuya]] (Seuci), [[Katapolítani\|Kadaupuritana]], [[Sucuriyu-Tapuya]], [[Irá-Tapuya]], [[Káwa-tapúya\|Kawá-Tapuya]], [[Waliperedakenai]] (Ribeiro 1967); i izumrli [[Carútana]]. U Venezueli ima 610 govornika (2007 SIL) od 2.408 etničkih, a govori se u državi Amazonas<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=bwi Ethnologue (16th)]</ref>.		'''Baniwa jezik''' (baniba, baniua do içana, baniva, dakenei, issana, kohoroxitari, maniba; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=bwi bwi]), jezik Indijanaca [[Baníwa do Içana]] sa srednjeg toka rijeke Içana u Brazilu i u Venezueli duž kolumbijske granice. Pripada [[arawakan\|aravačkoj]] porodici. Njime govori 5.460 ljudi u Brazilu (1983 SIL) i ima više dijalekata kojima se služe različite skupine: 4.057 Baniwa, 1.000 [[Huhúteni\|Hohodené]], 403 [[Siusi-Tapuya]] (Seuci), [[Katapolítani\|Kadaupuritana]], [[Sucuriyu-Tapuya]], [[Irá-Tapuya]], [[Káwa-tapúya\|Kawá-Tapuya]], [[Waliperedakenai]] (Ribeiro 1967); i izumrli [[Carútana]]. U Venezueli ima 610 govornika (2007 SIL) od 2.408 etničkih, a govori se u državi Amazonas<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=bwi Ethnologue (16th)]</ref>.

	Gotovo svi se služe i [[španjolski]]m [spa]. Nekadašnji individualni jezik [[Carútana (jezik)\|carútana]]<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=bwi Ethnologue (15th)]</ref>, imao je 300 govornika (2000), sada se vodi kao njegov izumrli dijalekt, a identifikator je povučen iz upotrebe<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/chg_detail.asp?id=2007-006 Change request documentation for: 2007-006]</ref>. Smatra se da bi [[kohoroxitari]] mogao biti drugi naziv za baniwa.		Gotovo svi se služe i [[španjolski]]m [spa]. Nekadašnji individualni jezik [[Carútana (jezik)\|carútana]]<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=bwi Ethnologue (15th)]</ref>, imao je 300 govornika (2000), sada se vodi kao njegov izumrli dijalekt, a identifikator je povučen iz upotrebe<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/chg_detail.asp?id=2007-006 Change request documentation for: 2007-006]</ref>. Smatra se da bi [[kohoroxitari]] mogao biti drugi naziv za baniwa.