Razlika između inačica stranice »Sjeverni sotho jezik«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Sjeverni sotho jezik''' (pedi, sepedi, transvaal sotho; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=nso nso]), [[nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoanski]] jezik iz [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]] kojim govori oko 4.090.000 ljudi, poglavito u [[Transvaal]]u i nešto u [[bocvana|Bocvani]]. Pripada [[centralni bantu jezici|centralnoj]] skupini pravih [[bantu jezici|bantu]] jezika, i sjevernoj podskupini sotho jezika. | |||
Postoje brojni dijalekti: masemola (masemula, tau), kgaga (kxaxa, khaga), koni (kone), tswene (tsweni), gananwa (xananwa, hananwa), pulana, phalaborwa (phalaburwa, thephalaborwa), khutswe (khutswi, kutswe), lobedu (lubedu, lovedu, khelobedu), tlokwa (tlokoa, tokwa, dogwa), pai, dzwabo (thabine-roka-nareng), kopa i matlala-moletshi. | Postoje brojni dijalekti: masemola (masemula, tau), kgaga (kxaxa, khaga), koni (kone), tswene (tsweni), gananwa (xananwa, hananwa), pulana, phalaborwa (phalaburwa, thephalaborwa), khutswe (khutswi, kutswe), lobedu (lubedu, lovedu, khelobedu), tlokwa (tlokoa, tokwa, dogwa), pai, dzwabo (thabine-roka-nareng), kopa i matlala-moletshi. |
Trenutačna izmjena od 18:58, 24. ožujka 2022.
Sjeverni sotho jezik (pedi, sepedi, transvaal sotho; ISO 639-3: nso), nigersko-kongoanski jezik iz Južnoafričke Republike kojim govori oko 4.090.000 ljudi, poglavito u Transvaalu i nešto u Bocvani. Pripada centralnoj skupini pravih bantu jezika, i sjevernoj podskupini sotho jezika.
Postoje brojni dijalekti: masemola (masemula, tau), kgaga (kxaxa, khaga), koni (kone), tswene (tsweni), gananwa (xananwa, hananwa), pulana, phalaborwa (phalaburwa, thephalaborwa), khutswe (khutswi, kutswe), lobedu (lubedu, lovedu, khelobedu), tlokwa (tlokoa, tokwa, dogwa), pai, dzwabo (thabine-roka-nareng), kopa i matlala-moletshi.
Jedan je od 9 službenih jezika u Južnoafričkoj Republici. Uči se u osnovnim i srednjim školama. Pismo: latinica[1].