Josip Slade: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 6: Redak 6:
Bio je načelnik Trogira od [[1901.]] do [[1905.]] godine.
Bio je načelnik Trogira od [[1901.]] do [[1905.]] godine.


Od graditeljskih djela najznačajnija su mu: zgrada kazališta u [[Šibenik]]u, cesta preko Zagore do Lećevice, crkvu na gradskom groblju u Trogiru, veliki most do Čiova, napajalište s pitkom vodom na Dobriću, kuća Puović, [[palača Moretti]] na [[Čiovo|Čiovu]], brojne ceste, putovi i mostovi u [[Boka Kotorska|Boki Kotorskoj]] i [[Kneževina Crna Gora|Kneževini Crnoj Gori]]. Sudjelovao je i u obnovi nekih renesansnih palača u rodnom Trogiru.
Od graditeljskih djela najznačajnija su mu: [[Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku|zgrada kazališta]] u [[Šibenik]]u, cesta preko Zagore do Lećevice, crkvu na gradskom groblju u Trogiru, veliki most do Čiova, napajalište s pitkom vodom na Dobriću, [[kuća Puović]], [[palača Moretti]] na [[Čiovo|Čiovu]], brojne ceste, putovi i mostovi u [[Boka Kotorska|Boki Kotorskoj]] i [[Kneževina Crna Gora|Kneževini Crnoj Gori]]. Sudjelovao je i u obnovi nekih renesansnih palača u rodnom Trogiru.


Umro je u Trogiru 1911. godine.  
Umro je u Trogiru 1911. godine.


== Djela u Crnoj Gori ==
== Djela u Crnoj Gori ==
Redak 24: Redak 24:
'''Zgrade''':  
'''Zgrade''':  
* [[1888.]] [[zgrada]] ''[[Zetski dom]]'' [[Crnogorsko kraljevsko kazalište|Crnogorskog kraljevskog kazališta]] na Cetinju;  
* [[1888.]] [[zgrada]] ''[[Zetski dom]]'' [[Crnogorsko kraljevsko kazalište|Crnogorskog kraljevskog kazališta]] na Cetinju;  
* [[1899.]] zgrada austro-ugarskoga veleposlanstva na Cetinju (sada sjedište ''Zavoda za zaštitu spomenika kulture'');  
* [[1899.]] zgrada austro-ugarskoga veleposlanstva na Cetinju (sada sjedište ''Zavoda za zaštitu spomenika kulture'') (surađivao s [[Pavao Bilinić|Pavlom Bilinićem]])<ref name=poznavanju>Željko Brguljan: [https://hrcak.srce.hr/clanak/448260 ''Prilog poznavanju djelatnosti klesarske djelatnosti splitske klesarske radionice Pavla Bilinića'']. Kulturna baština, Vol. 1 br. 47-48, 2022.</ref>{{is|304.}} ;  
* [[1900.]] zgarada ''Dvorac kneza Nikole'' u [[Nikšić|Nikšiću]] (sada ''Gradski muzej i biblioteka'');  
* [[1900.]] zgarada ''Dvorac kneza Nikole'' u [[Nikšić|Nikšiću]] (sada ''Gradski muzej i biblioteka'');  
* [[1900.]] zgrada ''Lazaret'' u [[Herceg Novi|Herceg Novom]];
* [[1900.]] zgrada ''Lazaret'' u [[Herceg Novi|Herceg Novom]];

Posljednja izmjena od 12. prosinac 2025. u 02:57

Josip Slade-Šilović (Trogir, 23. ožujka 1828. - Trogir, 15. lipnja 1911.), bio je hrvatski graditelj i arhitekt. Veliko je ime hrvatske graditeljske baštine druge polovice 19. stoljeća.[1]

Životopis

Josip Slade rođen je u Trogiru 1828. godine. Školovao se u Splitu i Padovi, gdje je doktorirao filozofiju, a potom završio studij graditeljstva i inženjerstva. O njegovu školovanju brinuo se dobročinitelj, očuh Juraj Šilović, pa je u znak zahvalnosti Josip prezimenu Slade dodao i njegovo.

Bio je načelnik Trogira od 1901. do 1905. godine.

Od graditeljskih djela najznačajnija su mu: zgrada kazališta u Šibeniku, cesta preko Zagore do Lećevice, crkvu na gradskom groblju u Trogiru, veliki most do Čiova, napajalište s pitkom vodom na Dobriću, kuća Puović, palača Moretti na Čiovu, brojne ceste, putovi i mostovi u Boki Kotorskoj i Kneževini Crnoj Gori. Sudjelovao je i u obnovi nekih renesansnih palača u rodnom Trogiru.

Umro je u Trogiru 1911. godine.

Djela u Crnoj Gori

Slade je na poziv crnogorskog knjaza Nikole I. Petrovića tijekom dva desetljeća projektirao niz važnih graditeljskih objekata u Crnoj Gori koji su i danas u uporabi:

Ceste:

  • 1878. pravac od Njeguša (crnogorsko-austro-ugarska granica) do Cetinja;
  • 1881. pravac Cetinje - Rijeka Crnojevića;
  • 1882. pravac Rijeka Crnojevića - Podgorica;
  • 1884. pravac Kotor - Cetinje (napomena - Slade je, radi ovladavanja okomitim lovćenskim liticama nad Kotorom, projektirao 25 sepertina na trasi u pravoj liniji koja jedna dostiže dva kilometra);
  • 1896.1905. pravac Rijeka Crnojevića - Virpazar;
  • vjeruje se kako je Slade projektirao 1884. i cestovni pravac Bar - Virpazar;

Zgrade:

Infrastrukturni objekti:

Izvori

Poveznice

Vanjske poveznice