Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Dalmatini: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{hun oznaka}}' u '{{mađ oznaka}}'
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Dalmatini'''-->'''Dalmatini''' (mađ. ''dalmat'') su jedna od skupina [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvata]] u [[Mađarska|Mađarskoj]].
'''Dalmatini''' (mađ. ''dalmat'') su jedna od skupina [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvata]] u [[Mađarska|Mađarskoj]].


== Zemljopisna distribucija ==
== Zemljopisna distribucija ==
Redak 15: Redak 15:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
*{{hun oznaka}} [http://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/Magyarorszagi_nemzetisegek_kotetei/Nemzeti_es_etnikai_kisebbsegek_magyarorszagon/pages/006_horvatok.htm Nemzeti es etnikai kisebbsegek magyarorszagon] Dinko Šokčević: Horvátok, pristupljeno 28. ožujka 2010.
*{{mađ oznaka}} [http://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/Magyarorszagi_nemzetisegek_kotetei/Nemzeti_es_etnikai_kisebbsegek_magyarorszagon/pages/006_horvatok.htm Nemzeti es etnikai kisebbsegek magyarorszagon] Dinko Šokčević: Horvátok, pristupljeno 28. ožujka 2010.


[[Kategorija:Hrvati u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Hrvati u Mađarskoj]]

Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 03:46

Dalmatini (mađ. dalmat) su jedna od skupina Hrvata u Mađarskoj.

Zemljopisna distribucija

Žive Sjeverno od Budimpešte, u Senandriji, gdje su nazočni još od polovice 16. stoljeća.[1]

Postoje i u Segedinu, a zabilježeni su i u drugim krajevima. Danas nijedan od njih ne govori njihovim narječjem hrvatskog jezika, asimilirali su se u Mađare, ali su zadržali svijest o svojem podrijetlu i čuvaju svoje običaje[2]. Njihov govor je zabilježen u posljednji trenutak[3].

Običaji

Tradicionalni blagdan tih Hrvata je Dan Sv. Ivana Krstitelja (Ivanjdan). Do 1930. ga se slavilo u izvornom obliku. Kasnije, od 1975. se zaslugom senandrijske Hrvatice Eve Drobilić taj običaj, kao i još neke druge (dodole, dalmatski ukop)[1] obnovilo i od onda se održava tradicionalno. Danas ga organizira hrvatska manjinska samouprava [4][5]

U Mađarskoj je za doba Ivana Antunovića izlazio Danica ili kalendar za u Ugarskoj živeće Bunjevce, Šokce, Hrvate, Bošnjake i Dalmatince.

Izvori

  1. 1,0 1,1 Hrvatski glasnik, 33/2006. (Arhivirano 6. lipnja 2007.) Dalmatinci na sjeveru Madžarske, 17. kolovoza 2006.
  2. Hrvatski glasnik, br. 3/2008. K.G.: Zapivajmo malenomu Kralju, danas rođenomu, 17. siječnja 2008.
  3. Vjesnik Ivo Horvat: Govor Dalmatina u Sent Andriji u Mađarskoj zabilježen je u posljednji trenutak - nužna su veća sredstva za istraživanja hrvatskih narodnih govora. 3. studenoga 2000.
  4. Hrvatski glasnik, br. 25/2008. Ivanjdan u Senandriji, 21. lipnja 2008., str. 8.
  5. Hrvatski glasnik, br. 29/2008. Ivanjdan u Senandriji, 17. srpnja 2008., str. 11.

Vanjske poveznice