Razlika između inačica stranice »Kayambi«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kayambi'''-->'''Kayambi''', indijanski narod naseljen u krajevima oko vulkana [[Cayámbe]] u sjevernom [[Ekvador]]u. Njihovo porijeklo nije kečuansko, nego su pos vlast [[Inke|Inka]] došli za dvadesetgodišnjeg osvajanja Inke [[Huayna Capac]]a (oko 1498), nakon čega su primili i [[kečuanski jezik]]. Oko 20.000 ratnika iz plemena kayambi i karanki bilo je tada pobijeno, a njihova tijela bačena u jezero Yawar Cocha ,sjeverno od današnjeg grada Ibarra. Osvajanjem ovih zemalja inka je oženio djevojku [[Quilago Túpac Palla]], iz čije se veze rodio [[Atahualpa]]<ref>[http://www.galapagos-islands-tourguide.com/cayambe-ecuador.html Cayambe Ecuador]</ref>.
Kayambi''', indijanski narod naseljen u krajevima oko vulkana [[Cayámbe]] u sjevernom [[Ekvador]]u. Njihovo porijeklo nije kečuansko, nego su pos vlast [[Inke|Inka]] došli za dvadesetgodišnjeg osvajanja Inke [[Huayna Capac]]a (oko 1498), nakon čega su primili i [[kečuanski jezik]]. Oko 20.000 ratnika iz plemena kayambi i karanki bilo je tada pobijeno, a njihova tijela bačena u jezero Yawar Cocha ,sjeverno od današnjeg grada Ibarra. Osvajanjem ovih zemalja inka je oženio djevojku [[Quilago Túpac Palla]], iz čije se veze rodio [[Atahualpa]]<ref>[http://www.galapagos-islands-tourguide.com/cayambe-ecuador.html Cayambe Ecuador]</ref>.


Kayambi danas žive od poljodjelstva i uzgoja muznih krava<ref>[http://www.casainteram.org/yacuchimba.html Eco-Tourism & Cultural Preservation]</ref>.
Kayambi danas žive od poljodjelstva i uzgoja muznih krava<ref>[http://www.casainteram.org/yacuchimba.html Eco-Tourism & Cultural Preservation]</ref>.

Trenutačna izmjena od 14:25, 18. ožujka 2022.

Kayambi, indijanski narod naseljen u krajevima oko vulkana Cayámbe u sjevernom Ekvadoru. Njihovo porijeklo nije kečuansko, nego su pos vlast Inka došli za dvadesetgodišnjeg osvajanja Inke Huayna Capaca (oko 1498), nakon čega su primili i kečuanski jezik. Oko 20.000 ratnika iz plemena kayambi i karanki bilo je tada pobijeno, a njihova tijela bačena u jezero Yawar Cocha ,sjeverno od današnjeg grada Ibarra. Osvajanjem ovih zemalja inka je oženio djevojku Quilago Túpac Palla, iz čije se veze rodio Atahualpa[1].

Kayambi danas žive od poljodjelstva i uzgoja muznih krava[2].

Izvori