Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

LK III: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''LK III'''-->'''Leichter Kampfwagen III''' ili skraćeno '''LK III''' je [[Njemačko Carstvo|njemački]] laki [[tenk]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] sa istom osnovom kao [[LK I]] i [[LK II]].  
Leichter Kampfwagen III''' ili skraćeno '''LK III''' je [[Njemačko Carstvo|njemački]] laki [[tenk]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] sa istom osnovom kao [[LK I]] i [[LK II]].  


Iako je bilo jasno da ni LK II neće ući u serijsku proizvodnju dovoljno rano da se uključi u borbena djelovanja, razvoj njemačkih tenkova se nije zaustavljao. Tako je nastao Leichte Kampfwagen III. Iako bi se po oznaci moglo zaključiti da se radilo o samo još jednom poboljšanju LK I/II, nije bilo tako. Zapravo se radilo o potpuno novom tenku, koji je trebao imati motor u stražnjem dijelu. U osnovi bi bio kopija francuskog tenka [[Renault FT-17]], koji se vrlo dojmio njemačkih zapovjednika. To i ne začuđuje jer se radilo o možda najboljem tenku [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]]. Samo jedan izvor navodi da je za projektiranje LK III bio zadužen [[Joseph Vollmer]], što je lako moguće. Pozorno proučivši zarobljene FT-17, njemački su visoki časnici zaključili da je to znatno bolje rješenje nego njihov [[LK II]]. Zbog toga je Vollmer dobio zadaću da u što kraćem vremenu razvije tenk koji će imati jednaku konfiguraciju s motorom u stražnjem dijelu, kupolom na sredini i prostorom za vozača u prednjem dijelu. Kako bi to ostvario, morao je su razviti potpuno novo tijelo jer se takav raspored komponenti nije mogao provesti na šasiji [[Auto|auta]] ili [[kamion]]a. Osim toga bilo je nužno razviti i testirati novi mjenjač i novo podvozje. Kao osnovno naoružanje predviđen je ruski top Sokol [[Kalibar|kalibra]] 57 mm. Zbog neugodnih iskustava s prevelikim [[top]]om za [[LK II]] kao opcija se spominjao top Becker Flieger [[Kalibar|kalibra]] 20 mm. Razvoj novog tijela i novih komponenti zahtijevao je vrijeme kojeg Njemačka više nije imala, tako da LK III nije dospio dalje od idejnih nacrta.<ref name="HV222">[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2222009/tenk.asp Hrvatski vojnik br. 222., siječanj 2009. - Njemački tenkovi I. svjetskog rata (II. dio)] <small>(Pristupljeno 02.11.2012.)</small></ref>
Iako je bilo jasno da ni LK II neće ući u serijsku proizvodnju dovoljno rano da se uključi u borbena djelovanja, razvoj njemačkih tenkova se nije zaustavljao. Tako je nastao Leichte Kampfwagen III. Iako bi se po oznaci moglo zaključiti da se radilo o samo još jednom poboljšanju LK I/II, nije bilo tako. Zapravo se radilo o potpuno novom tenku, koji je trebao imati motor u stražnjem dijelu. U osnovi bi bio kopija francuskog tenka [[Renault FT-17]], koji se vrlo dojmio njemačkih zapovjednika. To i ne začuđuje jer se radilo o možda najboljem tenku [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]]. Samo jedan izvor navodi da je za projektiranje LK III bio zadužen [[Joseph Vollmer]], što je lako moguće. Pozorno proučivši zarobljene FT-17, njemački su visoki časnici zaključili da je to znatno bolje rješenje nego njihov [[LK II]]. Zbog toga je Vollmer dobio zadaću da u što kraćem vremenu razvije tenk koji će imati jednaku konfiguraciju s motorom u stražnjem dijelu, kupolom na sredini i prostorom za vozača u prednjem dijelu. Kako bi to ostvario, morao je su razviti potpuno novo tijelo jer se takav raspored komponenti nije mogao provesti na šasiji [[Auto|auta]] ili [[kamion]]a. Osim toga bilo je nužno razviti i testirati novi mjenjač i novo podvozje. Kao osnovno naoružanje predviđen je ruski top Sokol [[Kalibar|kalibra]] 57 mm. Zbog neugodnih iskustava s prevelikim [[top]]om za [[LK II]] kao opcija se spominjao top Becker Flieger [[Kalibar|kalibra]] 20 mm. Razvoj novog tijela i novih komponenti zahtijevao je vrijeme kojeg Njemačka više nije imala, tako da LK III nije dospio dalje od idejnih nacrta.<ref name="HV222">[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2222009/tenk.asp Hrvatski vojnik br. 222., siječanj 2009. - Njemački tenkovi I. svjetskog rata (II. dio)] <small>(Pristupljeno 02.11.2012.)</small></ref>

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 06:38

Leichter Kampfwagen III ili skraćeno LK III je njemački laki tenk u Prvom svjetskom ratu sa istom osnovom kao LK I i LK II.

Iako je bilo jasno da ni LK II neće ući u serijsku proizvodnju dovoljno rano da se uključi u borbena djelovanja, razvoj njemačkih tenkova se nije zaustavljao. Tako je nastao Leichte Kampfwagen III. Iako bi se po oznaci moglo zaključiti da se radilo o samo još jednom poboljšanju LK I/II, nije bilo tako. Zapravo se radilo o potpuno novom tenku, koji je trebao imati motor u stražnjem dijelu. U osnovi bi bio kopija francuskog tenka Renault FT-17, koji se vrlo dojmio njemačkih zapovjednika. To i ne začuđuje jer se radilo o možda najboljem tenku I. svjetskog rata. Samo jedan izvor navodi da je za projektiranje LK III bio zadužen Joseph Vollmer, što je lako moguće. Pozorno proučivši zarobljene FT-17, njemački su visoki časnici zaključili da je to znatno bolje rješenje nego njihov LK II. Zbog toga je Vollmer dobio zadaću da u što kraćem vremenu razvije tenk koji će imati jednaku konfiguraciju s motorom u stražnjem dijelu, kupolom na sredini i prostorom za vozača u prednjem dijelu. Kako bi to ostvario, morao je su razviti potpuno novo tijelo jer se takav raspored komponenti nije mogao provesti na šasiji auta ili kamiona. Osim toga bilo je nužno razviti i testirati novi mjenjač i novo podvozje. Kao osnovno naoružanje predviđen je ruski top Sokol kalibra 57 mm. Zbog neugodnih iskustava s prevelikim topom za LK II kao opcija se spominjao top Becker Flieger kalibra 20 mm. Razvoj novog tijela i novih komponenti zahtijevao je vrijeme kojeg Njemačka više nije imala, tako da LK III nije dospio dalje od idejnih nacrta.[1]

Izvori

Bilješke

Literatura

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatski vojnik (http://www.hrvatski-vojnik.hr).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatski vojnik.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.