Genij: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Genij'''-->[[Datoteka:Albert Einstein Head.jpg|thumb|right|250px|[[Albert Einstein]] - [[arhetip]] genija]]
[[Datoteka:Albert Einstein Head.jpg|thumb|right|250px|[[Albert Einstein]] - [[arhetip]] genija]]
'''Genij''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''genius'', "duh, zaštitničko božanstvo") je [[čovjek]] s visokim kvocijentom inteligencije ([[IQ]]). Među najpoznatijima je [[Albert Einstein]].
'''Genij''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''genius'', "duh, zaštitničko božanstvo") je [[čovjek]] s visokim kvocijentom inteligencije ([[IQ]]). Među najpoznatijima je [[Albert Einstein]].


{{Mrva-socio}}
== Odnos potencijala i prepoznavanja ==
U širem društvenom kontekstu, [[istina]] i genijalnost zahtijevaju proces prepoznavanja. Genijalnost se definira kao vrhunac [[intelekt]]ualne sposobnosti koja, da bi bila ostvarena, zahtijeva aktivan rad i društvenu validaciju. Bez prepoznavanja od strane okoline, [[intelektualni potencijal]] ostaje društveno nevidljiv, što povlači usporednicu s istinom koja, bez obzira na svoju objektivnost, zahtijeva subjektivno prihvaćanje da bi postala temeljem povjerenja.
 
== Literatura ==
* Petrović, Gajo. Logika. Zagreb: Školska knjiga, 2020.
* Kalin, Boris. Povijest filozofije. Zagreb: Školska knjiga, 2018.
* Filipović, Vladimir. Filozofijski rječnik. Zagreb: Naklada Ljevak
 
[[Kategorija:Sociologija]]
[[Kategorija:Sociologija]]

Posljednja izmjena od 20. travanj 2026. u 13:29

Datoteka:Albert Einstein Head.jpg
Albert Einstein - arhetip genija

Genij (lat. genius, "duh, zaštitničko božanstvo") je čovjek s visokim kvocijentom inteligencije (IQ). Među najpoznatijima je Albert Einstein.

Odnos potencijala i prepoznavanja

U širem društvenom kontekstu, istina i genijalnost zahtijevaju proces prepoznavanja. Genijalnost se definira kao vrhunac intelektualne sposobnosti koja, da bi bila ostvarena, zahtijeva aktivan rad i društvenu validaciju. Bez prepoznavanja od strane okoline, intelektualni potencijal ostaje društveno nevidljiv, što povlači usporednicu s istinom koja, bez obzira na svoju objektivnost, zahtijeva subjektivno prihvaćanje da bi postala temeljem povjerenja.

Literatura

  • Petrović, Gajo. Logika. Zagreb: Školska knjiga, 2020.
  • Kalin, Boris. Povijest filozofije. Zagreb: Školska knjiga, 2018.
  • Filipović, Vladimir. Filozofijski rječnik. Zagreb: Naklada Ljevak