Razlika između inačica stranice »Quapaw jezik«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Quapaw jezik''' (alkansea, arkansas, capa, ogaxpa; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=qua qua]) [[indijanski jezici|indijanski]] jezik, danas gotovo izumro, kojim se služe [[Quapaw]] Indijanci na asjeveroistoku [[oklahoma|Oklahome]]. Govori ga još svega 34 osobe (1990 popis) od 159 (2000 popis) etničkih Quapawa. | |||
Srodan je jezicima plemena [[Dhegiha]], to su, viz.: [[Kansa jezik|kansa]] [ksk], [[Omaha Indijanci]] dijalekt [[Omaha-Ponca jezik|omaha]] [oma], [[Osage jezik|osage]] [osa], [[Ponca Indijanci]] dijalekt [[Omaha-Ponca jezik|ponca]] [oma], i svi pripadaju porodici [[siouan|siu]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=qua Ethnologue (16th)]</ref>. | Srodan je jezicima plemena [[Dhegiha]], to su, viz.: [[Kansa jezik|kansa]] [ksk], [[Omaha Indijanci]] dijalekt [[Omaha-Ponca jezik|omaha]] [oma], [[Osage jezik|osage]] [osa], [[Ponca Indijanci]] dijalekt [[Omaha-Ponca jezik|ponca]] [oma], i svi pripadaju porodici [[siouan|siu]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=qua Ethnologue (16th)]</ref>. |
Trenutačna izmjena od 09:00, 24. ožujka 2022.
Quapaw jezik (alkansea, arkansas, capa, ogaxpa; ISO 639-3: qua) indijanski jezik, danas gotovo izumro, kojim se služe Quapaw Indijanci na asjeveroistoku Oklahome. Govori ga još svega 34 osobe (1990 popis) od 159 (2000 popis) etničkih Quapawa.
Srodan je jezicima plemena Dhegiha, to su, viz.: kansa [ksk], Omaha Indijanci dijalekt omaha [oma], osage [osa], Ponca Indijanci dijalekt ponca [oma], i svi pripadaju porodici siu[1].
Glasovi
Ipa simbol je u zagradi.
- samoglasnici:
- a (a),
- e (e),
- i (i),
- o (o).
- Nazalni samoglasnici:
- aⁿ piše se i kao ã, ą, aN (ã),
- iⁿ piše se i kao ĩ, į, iN (ĩ),
- oⁿ piše se i kao õ, oN (õ)
- Suglasnici (konsonanti)
- b (b)
- č (tʃ)
- čh (tʃh)
- č' (tʃ')
- čč (čː)
- d (d ~ dð)
- g (ɣ)
- h (h~x)
- k (k)
- kh (kʰ)
- k' (k')
- kk (kː)
- m (m)
- n (n)
- p (p)
- ph (pʰ)
- pp (pː)
- s (s)
- s' (s')
- š (ʃ)
- š' (ʃ')
- t (t)
- th (tʰ)
- t' (t')
- tt (tː)
- w (w)
- x (x)
- x' (x')
- z (z)
- ž (ʒ)
- ’ (ʔ)[2]