Razlika između inačica stranice »Krimskotatarski jezik«

Trenutačna izmjena od 15:46, 22. ožujka 2022.

Krimskotatarski (krimski) jezik (ISO 639-3: crh Qırımtatar tili, Къырымтатар тили; Qırım tili, Къырым тили), narodni jezik Krimskih Tatara, koji se govori na području Krima u Ukrajini i nekim drugim zemljama; ukupno 483.990 govornika. Pripada turkijskoj jezičnoj skupini.

Najviše se govori u Ukrajini na Krimu (260.000; 2006 A. Goriainov) i Uzbekistanu (150.000; 2006 A. Goriainov), a ostali u azijskom dijelu Turske (2.000); 22,000 U Rumunjskoj, 2006 Goriainov); i 6.000 u Bugarskoj (2006 A. Goriainov).

Dijalekti su mu sjeverno-, južno- i centralnokrimski. Različit je od tatarskog [tat]^[1]

Izvori

↑ Ethnologue (16th)

Vanjske poveznice

[1] Ethnologue (16th)

[1]

Inačica od 08:49, 15. rujna 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 15:46, 22. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Krimskotatarski jezik'''-->'''~~Krimskotatarski (krimski) jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=crh crh] Qırımtatar tili, Къырымтатар тили; Qırım tili, Къырым тили), narodni jezik [[Krimski Tatari\|Krimskih Tatara]], koji se govori na području [[Krim]]a u [[Ukrajina\|Ukrajini]] i nekim drugim zemljama; ukupno 483.990 govornika. Pripada [[turkijski jezici\|turkijskoj]] jezičnoj skupini.		Krimskotatarski (krimski) jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=crh crh] Qırımtatar tili, Къырымтатар тили; Qırım tili, Къырым тили), narodni jezik [[Krimski Tatari\|Krimskih Tatara]], koji se govori na području [[Krim]]a u [[Ukrajina\|Ukrajini]] i nekim drugim zemljama; ukupno 483.990 govornika. Pripada [[turkijski jezici\|turkijskoj]] jezičnoj skupini.

	Najviše se govori u Ukrajini na Krimu (260.000; 2006 A. Goriainov) i [[Uzbekistan]]u (150.000; 2006 A. Goriainov), a ostali u [[azija\|azijskom]] dijelu [[turska\|Turske]] (2.000); 22,000 U [[rumunjska\|Rumunjskoj]], 2006 Goriainov); i 6.000 u [[bugarska\|Bugarskoj]] (2006 A. Goriainov).		Najviše se govori u Ukrajini na Krimu (260.000; 2006 A. Goriainov) i [[Uzbekistan]]u (150.000; 2006 A. Goriainov), a ostali u [[azija\|azijskom]] dijelu [[turska\|Turske]] (2.000); 22,000 U [[rumunjska\|Rumunjskoj]], 2006 Goriainov); i 6.000 u [[bugarska\|Bugarskoj]] (2006 A. Goriainov).