Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Balkanski gagauski turski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=bgx bgx]), jezik turskih [[Juruci|Juruka]] kojim govori 327.000 ljudi (Johnstone 1993.) u [[Turska|Turskoj]] i 4000 u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] (područje [[kumanovo|Kumanova]]). Postoji više dijalekata, od kojih je glavni juručki (konjarski, 320.000. Dolazi po gradu [[Konya]]) i surgučki 7000 (1965.). Ostali manji dijalekti su gajol, gerlovski turski (gerlovo), karamanli, kizilbaški (kyzylbash), tozlučki (tozluk turski), makedonski gagauski. | |||
Različit je od [[gagauski jezik|gagauskog]] [gag] iz [[Moldova|Moldove]], [[Bugarska|Bugarske]] i [[rumunjska|Rumunjske]]. Jedan je od četiri [[turski jezici|turska]] jezika [[južnoturkijski jezici|južnoturkijske]] skupine. Juruci su nomadski stočari.<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=bgx Ethnologue (16th)]</ref> | Različit je od [[gagauski jezik|gagauskog]] [gag] iz [[Moldova|Moldove]], [[Bugarska|Bugarske]] i [[rumunjska|Rumunjske]]. Jedan je od četiri [[turski jezici|turska]] jezika [[južnoturkijski jezici|južnoturkijske]] skupine. Juruci su nomadski stočari.<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=bgx Ethnologue (16th)]</ref> | ||
Posljednja izmjena od 13. svibanj 2022. u 05:46
Balkanski gagauski turski jezik (ISO 639-3: bgx), jezik turskih Juruka kojim govori 327.000 ljudi (Johnstone 1993.) u Turskoj i 4000 u Sjevernoj Makedoniji (područje Kumanova). Postoji više dijalekata, od kojih je glavni juručki (konjarski, 320.000. Dolazi po gradu Konya) i surgučki 7000 (1965.). Ostali manji dijalekti su gajol, gerlovski turski (gerlovo), karamanli, kizilbaški (kyzylbash), tozlučki (tozluk turski), makedonski gagauski.
Različit je od gagauskog [gag] iz Moldove, Bugarske i Rumunjske. Jedan je od četiri turska jezika južnoturkijske skupine. Juruci su nomadski stočari.[1]
Izvori
Vanjske poveznice
| |||||||||||||||||||||||