Bunun jezik: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 09:15

Bunun jezik (bubukun, bunan, bunti, bunum, vonun, vunum, vunun, vunung; ISO 639-3: bnn), tajvanski jezik velike austronezijske porodice, kojim govori 38.000 ljudi (2002 Council of Indigenous Peoples, Executive Yuan, ROC) na otoku Tajvanu.

Ima više dijalekata: randai, tondai, shibukun (sibukun, sibukaun, sibucoon, sivukun), sjevernobununski (takitudu, taketodo, takebakha, takibakha), centralnobununski (takbanuao, takivatan, takevatan), južnobununski (ishbukun) i takopulan. Pismo: latinica^[1]

Bunun je nekada klasificiran danas nepriznatoj pajvanskoj skupini, a danas čini jednu od 11 austronezijskih skupina^[2].

Izvori

Vanjske poveznice

[1] Ethnologue (16th)

[2] Austronesian, Ethnologue (16th)

[1]

[2]

Inačica od 15. rujan 2021. u 02:23 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.570 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 09:15 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.570 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bunun jezik'''-->~~'''Bunun jezik''' (bubukun, bunan, bunti, bunum, vonun, vunum, vunun, vunung; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=bnn bnn]), [[tajvanski jezici\|tajvanski]] jezik velike [[austronezijski jezici\|austronezijske]] porodice, kojim govori 38.000 ljudi (2002 Council of Indigenous Peoples, Executive Yuan, ROC) na otoku [[Tajvan]]u.		'''Bunun jezik''' (bubukun, bunan, bunti, bunum, vonun, vunum, vunun, vunung; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=bnn bnn]), [[tajvanski jezici\|tajvanski]] jezik velike [[austronezijski jezici\|austronezijske]] porodice, kojim govori 38.000 ljudi (2002 Council of Indigenous Peoples, Executive Yuan, ROC) na otoku [[Tajvan]]u.

	Ima više [[dijalekt\|dijalekata]]: randai, tondai, shibukun (sibukun, sibukaun, sibucoon, sivukun), sjevernobununski (takitudu, taketodo, takebakha, takibakha), centralnobununski (takbanuao, takivatan, takevatan), južnobununski (ishbukun) i takopulan.		Ima više [[dijalekt\|dijalekata]]: randai, tondai, shibukun (sibukun, sibukaun, sibucoon, sivukun), sjevernobununski (takitudu, taketodo, takebakha, takibakha), centralnobununski (takbanuao, takivatan, takevatan), južnobununski (ishbukun) i takopulan.