Razlika između inačica stranice »Tiskarstvo«
(Bot: Automatski unos stranica) |
|||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
== Tiskarstvo u Hrvatskoj == | == Tiskarstvo u Hrvatskoj == | ||
[[Kosinjska_tiskara|Prva tiskara]] u Hrvatskoj i u jugoistočkoj Europi uopće nalazila se u [[Kosinj|Kosinju]], a osnovali su ju knezovi [[Frankopani]]. U njoj je 1483. tiskan [[Kosinjski misal|glagoljski misal]], najstarija hrvatska tiskana knjiga. Sve dotad tiskane knjige bile su na latinskom jeziku i pismu, pa je [[Kosinjski misal|Misal iz 1483.]] prva knjiga tiskana na narodnom jeziku i pismu uopće. Druga tiskara u Hrvatskoj je osnovana u gradu [[Senj]]u, gdje su je [[1494.]] osnovali [[glagoljica|glagoljaši]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://visitsenj.com/atrakcije/glagoljica-senjska-tiskara/|title=Glagoljica – senjska tiskara|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210109162524/https://visitsenj.com/atrakcije/glagoljica-senjska-tiskara/|archivedate=2021-01-09|author=|last=|first=|date=|work=visitsenj.com|language=hr|publisher=Turistička zajednica grada Senja.|accessdate=2021-01-10}}</ref> | Prvi hrvatski tiskar je [[Ambroz Kacitić]] od plemena Kolunića.<ref name=donacije>N.M.: [https://dalmatinskiportal.hr/zivot/prikupljaju-se-donacije-planira-se-postavljanje-spomenika-prvom-hrvatskom-tiskaru-ambrozu-kaciticu-/207945 ''PRIKUPLJAJU SE DONACIJE Planira se postavljanje spomenika prvom hrvatskom tiskaru Ambrozu Kacitiću '']. Dalmatinski portal. 3. srpnja 2024. 4. srpnja 2024. </ref> | ||
[[Kosinjska_tiskara|Prva tiskara]] u Hrvatskoj i u jugoistočkoj Europi uopće nalazila se u [[Kosinj|Kosinju]], a osnovali su ju knezovi [[Frankopani]]. U njoj je 1483. tiskan [[Kosinjski misal|glagoljski misal]], najstarija hrvatska tiskana knjiga. Sve dotad tiskane knjige bile su na latinskom jeziku i pismu, pa je [[Kosinjski misal|Misal iz 1483.]] prva knjiga tiskana na narodnom jeziku i pismu uopće. Druga tiskara u Hrvatskoj je osnovana u gradu [[Glagoljaška tiskara u Senju|Senj]]u, gdje su je [[1494.]] osnovali [[glagoljica|glagoljaši]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://visitsenj.com/atrakcije/glagoljica-senjska-tiskara/|title=Glagoljica – senjska tiskara|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210109162524/https://visitsenj.com/atrakcije/glagoljica-senjska-tiskara/|archivedate=2021-01-09|author=|last=|first=|date=|work=visitsenj.com|language=hr|publisher=Turistička zajednica grada Senja.|accessdate=2021-01-10}}</ref> | |||
== Tiskarstvo u Europi == | == Tiskarstvo u Europi == | ||
| Redak 33: | Redak 34: | ||
* [[Tipografija]] | * [[Tipografija]] | ||
* [[Grafička dorada]] | * [[Grafička dorada]] | ||
* [[Tiskar]] | |||
* [[Slagar]] | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Trenutačna izmjena od 01:18, 4. srpnja 2024.
Tiskarstvo je tehnika mehaničkog umnožavanja istovjetnih primjeraka teksta ili slika.
Početci tiskanja knjiga padaju na prijelaz iz 1447. na 1448. i povezani su s izumom tipografije Johannesa Gutenberga. Iako je mehanička reprodukcija pisanih tekstova bila poznata već od 8. stoljeća u Kini, tek se Gutenbergov izum počeo sredinom 15. stoljeća brzo širiti po Europi, a potom i po cijelom svijetu.[1][2]
Visoki tisak, plošni tisak, propusni tisak i duboki tisak su načini umnožavanja tiskanih izdanja. U visoki tisak spadaju knjigotisak, fleksotisak i čelični tisak. Offsetni tisak spada u plošni tisak, bakrotisak u duboki tisak, dok je sitotisak oblik propusnog tiska.[nedostaje izvor]
Tisak je također skupni pojam za tiskana izdanja koja nazivamo novine, časopisi, revije, magazini, itd. Najbrojnija vrsta tiska su dnevne novine.
Tiskarstvo u Hrvatskoj
Prvi hrvatski tiskar je Ambroz Kacitić od plemena Kolunića.[3] Prva tiskara u Hrvatskoj i u jugoistočkoj Europi uopće nalazila se u Kosinju, a osnovali su ju knezovi Frankopani. U njoj je 1483. tiskan glagoljski misal, najstarija hrvatska tiskana knjiga. Sve dotad tiskane knjige bile su na latinskom jeziku i pismu, pa je Misal iz 1483. prva knjiga tiskana na narodnom jeziku i pismu uopće. Druga tiskara u Hrvatskoj je osnovana u gradu Senju, gdje su je 1494. osnovali glagoljaši.[4]
Tiskarstvo u Europi
Tijekom 15. stoljeća Gutenbergova tehnologija tiska širila se u Europi vrlo brzo. To je bilo uglavnom moguće zbog dobro razvijenih trgovačkih puteva. Jedan od pionira tiskarstva u Europi, koji je najveći dio svog života proveo u Mletačkoj Republici, bio je Dobrić Dobričević.[5]
- 1458.: prva tiskara u Strasbourgu
- 1462.: u Beču
- 1464.: u Baselu
- 1465.: u Kölnu
- 1467.: u Eltvilleu
- 1468.: u Augsburgu
- 1469.: u Veneciji
- 1470.: u Nürnbergu
- 1472.: u Ulmu
- 1473.: u Španjolskoj i Engleskoj
- 1483.: u Kosinju
- 1519.: u Pragu
- 1563.: u Rusiji
- 1593.: u Meksiku
Povezani članci
Izvori
- ↑ M. Sophia Newman (19. lipnja 2019.). "So, Gutenberg Didn’t Actually Invent the Printing Press" (engl.). lithub.com. Literary Hub. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. prosinca 2020.. https://lithub.com/so-gutenberg-didnt-actually-invent-the-printing-press/ Pristupljeno 10. siječnja 2021.
- ↑ Marijana Jakšić (2002.). "Senjske inkunabule i senjska tiskara". croatianhistory.net. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. srpnja 2020.. http://www.croatianhistory.net/etf/senj.html Pristupljeno 10. siječnja 2021.
- ↑ N.M.: PRIKUPLJAJU SE DONACIJE Planira se postavljanje spomenika prvom hrvatskom tiskaru Ambrozu Kacitiću . Dalmatinski portal. 3. srpnja 2024. 4. srpnja 2024.
- ↑ "Glagoljica – senjska tiskara". visitsenj.com. Turistička zajednica grada Senja.. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. siječnja 2021.. http://visitsenj.com/atrakcije/glagoljica-senjska-tiskara/ Pristupljeno 10. siječnja 2021.
- ↑ Thomas Hartwell Horne: An Introduction to the Study of Bibliography