Razlika između inačica stranice »Biskupska palača u Ljubljani«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:NadskofijaStolnica-Ljubljana.JPG|thumb|Biskupska palača]] | |||
'''Biskupsku palaču''' (slov. Škofijski dvorec) je dao sagraditi ljubljanski biskup Krištof Ravbar nakon potresa [[1511.]] godine, na mjestu ruševne palače iz [[1461.]] godine. Gradnju je vodio jedan od najvažnijih arhitekata toga doba Augustin Prygl Tyfernus. Palača je arkadnim hodnikom povezana sa susjednom [[Katedrala sv. Nikole u Ljubljani|katedralom]]. | '''Biskupsku palaču''' (slov. Škofijski dvorec) je dao sagraditi ljubljanski biskup Krištof Ravbar nakon potresa [[1511.]] godine, na mjestu ruševne palače iz [[1461.]] godine. Gradnju je vodio jedan od najvažnijih arhitekata toga doba Augustin Prygl Tyfernus. Palača je arkadnim hodnikom povezana sa susjednom [[Katedrala sv. Nikole u Ljubljani|katedralom]]. | ||
Trenutačna izmjena od 12:44, 28. travnja 2022.
Biskupsku palaču (slov. Škofijski dvorec) je dao sagraditi ljubljanski biskup Krištof Ravbar nakon potresa 1511. godine, na mjestu ruševne palače iz 1461. godine. Gradnju je vodio jedan od najvažnijih arhitekata toga doba Augustin Prygl Tyfernus. Palača je arkadnim hodnikom povezana sa susjednom katedralom.
Zgrada je u 17. stoljeću povišena, a nadograđeno je i barokno dvorište. U 18. stoljeću prizidano je južno krilo. Današnje pročelje je rezultat obnove 1778. godine prema projektu arhitekta Leopolda Hofera.
U palači su noćila četiri cara prilikom posjeta Ljubljani: Leopold I. 1660. godine, Karlo IV. 1728. godine, Napoleon 1798. i ruski car Aleksandar I. 1821. godine.
Palača smještena na adresi Ciril-Metodov trg 4.
Literatura
- Andrej Hrausky, Janez Koželj, Arhitekturni vodnik po Ljubljani, Ljubljana 2002, str. 21. ISBN 961-209-249-4