Toggle menu
242,5 tis.
116
18
647,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Stari grad (Ljubljana): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''St(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Stari grad (Ljubljana)'''-->[[Slika:Ljubljana Castle at night.jpg|thumb|200px|desno|Ljubljanski stari grad noću]]
[[Slika:Ljubljana Castle at night.jpg|thumb|200px|desno|Ljubljanski stari grad noću]]
'''Ljubljanski stari grad''' je bivša tvrđava smještena na brijegu usred [[Ljubljana|Ljubljane]]. U srednjem vijeku bio je sjedište obitelji Spanheim. Vojvoda je između [[1220.]] i [[1243.]] povezao tvrđavu s naseljenim mjestom Ljubljana.
'''Ljubljanski stari grad''' je bivša tvrđava smještena na brijegu usred [[Ljubljana|Ljubljane]]. U srednjem vijeku bio je sjedište obitelji Spanheim. Vojvoda je između [[1220.]] i [[1243.]] povezao tvrđavu s naseljenim mjestom Ljubljana.



Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 11:12

Ljubljanski stari grad noću

Ljubljanski stari grad je bivša tvrđava smještena na brijegu usred Ljubljane. U srednjem vijeku bio je sjedište obitelji Spanheim. Vojvoda je između 1220. i 1243. povezao tvrđavu s naseljenim mjestom Ljubljana.

U 14. stoljeću, kada je Ljubljana postala sjedište države Kranjske, u tvrđavi su se nalazili stanovi državnih dostojanstvenika te rezidencija cara za slučaju njegova dolaska ondje. Tvrđava je oštećena u turskim ratovima u 15. stoljeću, nakon čega je obnovljena. Nadograđen je rezidencijalni dio i kapela sv. Jurja. Od 17. stoljeća poglavar seli u grad te tvrđava pomalo propada pa je u 19. stoljeću ondje smješteni državni zatvor za Kranjsku i Korušku.

Godine 1845.-1848. sagrađen je toranj sa satom. Tijekom 20. stoljeća tvrđava doživljava brojne nove promjene. Posljednja velika obnova rađena je sedamdesetih godina 20. stoljeća kada je tvrđava prenamijenjena za kulturne namjene.

Literatura

  • Andrej Hrausky, Janez Koželj, Arhitekturni vodnik po Ljubljani, Ljubljana 2002, str. 21. ISBN 961-209-249-4