More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 16: | Redak 16: | ||
'''Falafel''' ([[arapski]]: فلافل) su kuglice od [[bob (mahunarka)|bob]]a ili [[slanutak|slanutka]], raznih biljaka i začina. | '''Falafel''' ([[arapski]]: فلافل) su kuglice od [[bob (mahunarka)|bob]]a ili [[slanutak|slanutka]], raznih biljaka i začina. | ||
Porijeklo ovog [[vegetarijanci|vegetarijanskog]] specijaliteta seže daleko u prošlost. Danas ga se u Izraelu smatra nacionalnim jelom, no oduvijek se jeo na cijelom [[bliski istok|Bliskom istoku]]. Po nekima, potiče iz [[Egipat|Egipta]]<ref name=Kantor>{{ | Porijeklo ovog [[vegetarijanci|vegetarijanskog]] specijaliteta seže daleko u prošlost. Danas ga se u Izraelu smatra nacionalnim jelom, no oduvijek se jeo na cijelom [[bliski istok|Bliskom istoku]]. Po nekima, potiče iz [[Egipat|Egipta]]<ref name=Kantor>{{Citiranje weba|title=A History of the Mideast in the Humble Chickpea|date=July 10, 2002|author=Jodi Kantor |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B0DE3DF1430F933A25754C0A9649C8B63|publisher=''[[The New York Times]]'' |accessdate=2008-03-23}}</ref>, odakle se proširio na istočnu obalu [[Mediteran]]a i sjevernu [[Sjeverna Afrika|Afriku]]. Osim u Izraelu, jelo je vrlo popularno i u [[Libanon]]u, a zadnjih godina je sve popularnije i na Zapadu. | ||
Prave se od umekšanog i mljevenog [[bob (mahunarka)|bob]]a ili [[slanutak|slanutka]], dalje se dodaju [[peršin]], [[korijander]], [[češnjak]], [[crveni luk]], [[pecivo]], [[sol]], [[papar]] i [[kim]]. Od mase se mijesi tijesto, iz kojeg se formiraju kuglice i prže u [[jestivo ulje|dubokom ulju]]. Rade se u veličinama promjera oko 2 cm i serviraju se obično sa tahinijem, [[umak od sezama|umakom od sezama]], zelenom lisnatom salatom i [[lepinja|lepinjom]]. Odlikuje ga poseban, lagan okus. U [[zapadna Europa|zapadnoj Europi]] falafel u novije vrijeme nude i mnoge ćevabdžinice kao vegetarijsku alternativu [[ćevapi]]ma. | Prave se od umekšanog i mljevenog [[bob (mahunarka)|bob]]a ili [[slanutak|slanutka]], dalje se dodaju [[peršin]], [[korijander]], [[češnjak]], [[crveni luk]], [[pecivo]], [[sol]], [[papar]] i [[kim]]. Od mase se mijesi tijesto, iz kojeg se formiraju kuglice i prže u [[jestivo ulje|dubokom ulju]]. Rade se u veličinama promjera oko 2 cm i serviraju se obično sa tahinijem, [[umak od sezama|umakom od sezama]], zelenom lisnatom salatom i [[lepinja|lepinjom]]. Odlikuje ga poseban, lagan okus. U [[zapadna Europa|zapadnoj Europi]] falafel u novije vrijeme nude i mnoge ćevabdžinice kao vegetarijsku alternativu [[ćevapi]]ma. | ||
Posljednja izmjena od 17. studeni 2021. u 07:08
| ||||||||||||||||||||||||||
Falafel (arapski: فلافل) su kuglice od boba ili slanutka, raznih biljaka i začina.
Porijeklo ovog vegetarijanskog specijaliteta seže daleko u prošlost. Danas ga se u Izraelu smatra nacionalnim jelom, no oduvijek se jeo na cijelom Bliskom istoku. Po nekima, potiče iz Egipta[1], odakle se proširio na istočnu obalu Mediterana i sjevernu Afriku. Osim u Izraelu, jelo je vrlo popularno i u Libanonu, a zadnjih godina je sve popularnije i na Zapadu.
Prave se od umekšanog i mljevenog boba ili slanutka, dalje se dodaju peršin, korijander, češnjak, crveni luk, pecivo, sol, papar i kim. Od mase se mijesi tijesto, iz kojeg se formiraju kuglice i prže u dubokom ulju. Rade se u veličinama promjera oko 2 cm i serviraju se obično sa tahinijem, umakom od sezama, zelenom lisnatom salatom i lepinjom. Odlikuje ga poseban, lagan okus. U zapadnoj Europi falafel u novije vrijeme nude i mnoge ćevabdžinice kao vegetarijsku alternativu ćevapima.
Izvori
- ↑ Jodi Kantor (10. srpanj 2002.). "A History of the Mideast in the Humble Chickpea". The New York Times. http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B0DE3DF1430F933A25754C0A9649C8B63 Pristupljeno 23. ožujak 2008.