Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Arvid Carlsson''' (rođen [[25. siječnja]], [[1923]].) je [[Švedska|švedski]] [[znanstvenik]] koji je najpoznatiji po svome radu na [[neurotransmiter]]u [[dopamin]]u i njegovom učinku na [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu bolest]]. Carlsson je dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 2000.g. zajedno sa [[Eric Kandel]]om i [[Paul Greengard]]om. Godine 1957. Carlsson je demonstrirao da je dopamin neuroprijenosnik u mozgu, a ne samo prekursor [[noradrenalin]]a kao što se prije pretpostavljalo. Razvio je metodu za mjerenje količine dopamina u mozgu i ustanovio da je nivo dopamina u [[bazalni gangliji|bazalnim ganglijima]], dijelu mozga važnom za kretanje, izrazito visok. Carlsson je kasnije pokazao da davanje [[rezerpin]]a eksperimentalnim životinjama, kod njih snizuje nivo dopamina i smanjuje kontrolu pokreta... | |||
:[[Arvid Carlsson|'''...Dalje''']] '''/''' [[:Kategorija:Biolozi|Ostali biolozi]] '''/''' [[Portal:Biologija/Biolog/Arhiv/2009|Vidi arhiv]] | :[[Arvid Carlsson|'''...Dalje''']] '''/''' [[:Kategorija:Biolozi|Ostali biolozi]] '''/''' [[Portal:Biologija/Biolog/Arhiv/2009|Vidi arhiv]] | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 02:22
Arvid Carlsson (rođen 25. siječnja, 1923.) je švedski znanstvenik koji je najpoznatiji po svome radu na neurotransmiteru dopaminu i njegovom učinku na Parkinsonovu bolest. Carlsson je dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 2000.g. zajedno sa Eric Kandelom i Paul Greengardom. Godine 1957. Carlsson je demonstrirao da je dopamin neuroprijenosnik u mozgu, a ne samo prekursor noradrenalina kao što se prije pretpostavljalo. Razvio je metodu za mjerenje količine dopamina u mozgu i ustanovio da je nivo dopamina u bazalnim ganglijima, dijelu mozga važnom za kretanje, izrazito visok. Carlsson je kasnije pokazao da davanje rezerpina eksperimentalnim životinjama, kod njih snizuje nivo dopamina i smanjuje kontrolu pokreta...