Razlika između inačica stranice »Kaldejski neoaramejski«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Kildani jezik''' (kaldejski, kaldejski neoaramejski, fallani, fellihi, kaldaya, lishana kaldaya, suvremeni kaldejski, neokaldejski, soorath, soorith, suras, sureth; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=cld cld]), [[istočnoaramejski jezici|istočnoaramejski]] jezik kojim govori oko 110,000 ljudi (1994 H. Mutzafi) u Iraku ([[Mosul]], [[Bagdad]], [[Basra]]), i znatan broj iseljenih [[Kaldejci|Kaldejaca]] u [[Australija|Australiju]], [[Belgija|Belgiju]], [[kanada|Kanadu]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Libanon]], [[Nizozemska|Nizozemsku]], [[Švedska|Švedsku]], [[Sirija|Siriju]], [[Turska|Tursku]] (Azija) i [[SAD]]. | |||
Neokaldejski ima nekoliko dijalekata: mangesh, alqosh, tel kepe, tisqopa, bartille, shirnak-chizre (bohtan) i dihok. Etnički su najbliži [[Ajsori]]ma (Asircima), a jezici obadva naroda (Ajsora i Kaldejaca) članovi su [[sirjački makrojezik|sirjačkog]] makrojezika [syr]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=cld Ethnologue (16th)]</ref> | Neokaldejski ima nekoliko dijalekata: mangesh, alqosh, tel kepe, tisqopa, bartille, shirnak-chizre (bohtan) i dihok. Etnički su najbliži [[Ajsori]]ma (Asircima), a jezici obadva naroda (Ajsora i Kaldejaca) članovi su [[sirjački makrojezik|sirjačkog]] makrojezika [syr]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=cld Ethnologue (16th)]</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 11:19, 18. ožujka 2022.
Kildani jezik (kaldejski, kaldejski neoaramejski, fallani, fellihi, kaldaya, lishana kaldaya, suvremeni kaldejski, neokaldejski, soorath, soorith, suras, sureth; ISO 639-3: cld), istočnoaramejski jezik kojim govori oko 110,000 ljudi (1994 H. Mutzafi) u Iraku (Mosul, Bagdad, Basra), i znatan broj iseljenih Kaldejaca u Australiju, Belgiju, Kanadu, Njemačku, Libanon, Nizozemsku, Švedsku, Siriju, Tursku (Azija) i SAD.
Neokaldejski ima nekoliko dijalekata: mangesh, alqosh, tel kepe, tisqopa, bartille, shirnak-chizre (bohtan) i dihok. Etnički su najbliži Ajsorima (Asircima), a jezici obadva naroda (Ajsora i Kaldejaca) članovi su sirjačkog makrojezika [syr][1]